Parlament FBiH je na sjednicama održanim u aprilu 2026. godine usvojio  prve izmjene Zakona o deviznom poslovanju Federacije BiH, koji nije mijenjan od 2010. godine. Izmjene bi trebale rezultirati djelimičnim usklađivanjem sa Direktivom 88/361/EEZ o slobodi kretanja kapitala, Direktivom 2015/849/EU o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, te Uredbom 2018/1672/EU o kontrolama gotovine pri ulasku i izlasku iz EU. Ovim korakom domaći pravni okvir u FBiH se djelimično modernizuje i približava evropskim standardima, jačajući pravnu sigurnost i stabilnost finansijskog sistema. Republika Srpska je slična riješenja implementirala kroz izmjene propisa u prethodnih nekoliko godina. U nastavku su najvažnije informacije o prijedlogu izmjena zakona.

Pružaoci usluga virtuelnih valuta pod nadzorom

Nova odredba Zakona o deviznom poslovanju precizira da Komisija za vrijednosne papire FBiH dobija nadležnost nad pružaocima usluga povezanih s virtuelnim valutama, kao i ovlašćenje da uspostavi registar tih pružalaca. Time se kripto servisi stavljaju pod nadzor Komisije u pogledu usklađenosti sa propisima o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Važno je naglasiti da FBiH kao entitet ne garantuje vrijednost virtuelnih valuta niti snosi odgovornost za gubitke korisnika, dok sama pozicija ove odredbe u deviznom zakonu ostaje upitna jer bi prirodnije bila dio regulative o tržištu kapitala.

Kreditni poslovi

Poslovi finansijskog lizinga sada su uključeni u definiciju kreditnog posla, čime se širi obuhvat regulative o deviznom poslovanju na ovu vrstu transakcija.

Elektronski novac i digitalni novčanik

Izmjenama Zakona o deviznom poslovanju uvedena je definicija elektronskog novca, radi usklađivanja sa posebnim Zakonom o elektronskom novcu. Pored toga, prvi put je jasno definisan i digitalni novčanik (e‑novčanik ili mobilni novčanik) kao aplikacija, platforma ili elektronski uređaj koji omogućava čuvanje, slanje i primanje novca bez direktne veze sa bankovnim računom. Digitalni novčanik pohranjuje podatke o kreditnim i debitnim karticama ili bankovnim podacima, sigurno čuva lozinke i podatke o plaćanju, te omogućava jednostavno i sigurno plaćanje putem pametnog uređaja. Ova odredba predstavlja značajan korak u priznavanju savremenih platnih tehnologija u domaćem zakonodavstvu.

Proširena definicija gotovine

Izmjenama Zakona o deviznom poslovanju značajno je proširena definicija gotovine. Pored klasičnog gotovog novca, mjenica i čekova,  precizirano je dodatno da se gotovinom sada smatraju i ostali prenosivi instrumenti na donosioca (npr. nalozi za plaćanje i drugi instrumenti bez obzira na oblik), na osnovu kojih imatelj može tražiti isplatu određenog iznosa bez dokazivanja identiteta.

Gotovinom se smatra i roba koja se koristi kao čuvanje vrijednosti, poput kovanica sa udjelom zlata od najmanje 90% te poluga, zrnaca i grumena sa udjelom zlata od najmanje 99,5%. U definiciju su uključene i kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima koje nisu povezane ni sa jednim bankarskim računom, a služe za čuvanje monetarne vrijednosti ili pristup sredstvima, te se mogu koristiti za platne transakcije, kupovinu robe ili usluga, ili zamijeniti za gotov novac.

Nosilac gotovine je fizičko lice, rezident ili nerezident , koje uz sebe, na sebi, u svom prevoznom sredstvu ili prtljagu prenosi gotovinu preko državne granice BiH. Ova izmjena jasno precizira šta se sve smatra gotovinom i time proširuje obuhvat kontrolisanih prenosa.

Obaveza korišćenja deviza i za naplate

Izmjenama Zakona o deviznom poslovanju, pored plaćanja prema inostranstvu, sada je propisana i obaveza da se sve naplate iz inostranstva vrše u devizama. Time se precizira jedinstven režim za oba smjera međunarodnih platnih tokova.

Proširena lista osnova za plaćanja u devizama

Proširena je lista dozvoljenih osnova za plaćanje, naplaćivanje i prenos u devizama. Pored ranije propisanih, sada su uključeni i novi: uplate plata i naknada troškova rezidentima upućenim na privremeni rad u inostranstvu po osnovu ugovora o izvođenju investicijskih radova, isplate plata i naknada fizičkim licima nerezidentima za usluge izvršene u Federaciji, donacije u humanitarne, sportske i socijalne svrhe, te uplate novčanih sredstava nerezidenata iz inostranstva po osnovu direktnih investicija i ulaganja u nekretnine u Federaciji u korist rezidenata i nerezidenata, putem banaka i drugih ovlaštenih organizacija. Uz ove dodatke, Vlada FBiH zadržava ovlašćenje da propiše i druge osnove po kojima se u Federaciji može vršiti plaćanje, naplaćivanje i prenos u devizama i stranoj gotovini, čime se dodatno proširuje fleksibilnost i preciznost dozvoljenih transakcija.

Slobodna obračunska plaćanja između rezidenata i nerezidenata u tekućim poslovima

Propisano je da se plaćanje, naplaćivanje i prenos po tekućim poslovima između rezidenata i nerezidenata mogu slobodno vršiti prebijanjem dugovanja i potraživanja, ustupanjem potraživanja, preuzimanjem duga ili drugim oblicima obračunskog plaćanja. Time je ukinuta ranija odredba prema kojoj je Vlada Federacije BiH podzakonskim aktom bila nadležna da uredi uslove za ovakve transakcije. Za kapitalne poslove prema tekstu izmjena, obračunsko plaćanje nije definisano kao slobodno ni dozvoljeno.

Novina je i obavezan sadržaj ugovora koji se zaključuju u vezi sa ovim oblicima plaćanja, kao i zabrana da rezident koristi ove oblike plaćanja ukoliko su mu računi blokirani po osnovu naloga za prinudnu naplatu. Ova izmjena donosi veću fleksibilnost u međunarodnim poslovnim odnosima.

Dopunjeni uslovi za izvršenje naloga za plaćanje

Precizirani su dodatni uslovi za izvršenje naloga za plaćanje. Pored postojećih zahtjeva, da nalog mora biti propisno popunjen i autorizovan ili autentičan, da jasno identifikuje odredišnu banku i primaoca sa izvjesnim stepenom sigurnosti , sada je precizirana i obaveza da uz nalog bude dostavljen osnov za plaćanje zajedno sa pratećom dokumentacijom potrebnom za obavljanje transakcije. Ova izmjena ima za cilj da poveća transparentnost i sigurnost platnog prometa, te da spriječi zloupotrebe kroz jasno dokumentovane osnove svake transakcije.

Produženi rokovi za naplatu i uvoz

Rok za unos sredstava naplate po osnovu izvoza robe i usluga iz FBiH, kao i prodaje robe u inostranstvu, produžen je sa šest mjeseci na godinu dana, dok se poslovi s dužim rokom ili nenaplaćeni u tom periodu i dalje smatraju kreditnim poslovima s inostranstvom.

Rok za unos dobiti i sredstava ostvarenih obavljanjem djelatnosti i izvođenjem investicijskih radova u inostranstvu u Federaciju BiH, produžen je sa dosadašnjih 8 radnih dana na 30 dana.

Rok za uvoz unaprijed plaćene robe ili usluga produžen je sa dosadašnjih 6 mjeseci na 1 godinu od dana izvršenog plaćanja. Ukinuta je obaveza povrata unaprijed plaćenih sredstava u slučaju da roba ili usluga ne budu uvezeni u FBiH u propisanom roku, kao i pravilo da se poslovi sa dužim rokovima isporuke automatski smatraju kreditnim aranžmanima sa inostranstvom.

Plaćanja i naplate radi kupoprodaje udjela i doznačavanje sredstava rezidenata

Propisano je da rezidenti mogu vršiti plaćanja i naplate radi kupovine i prodaje udjela u kapitalu stranog pravnog lica, a nerezidenti radi kupovine i prodaje udjela u kapitalu rezidenta pravnog lica. Takve transakcije se ne smatraju direktnim investicijama.

Dodatno, precizirano je da rezidenti mogu doznačiti sredstva u inostranstvo radi plaćanja poreznih obaveza, troškova opremanja, održavanja, ulaganja i adaptacije nekretnina, uz obavezno prilaganje odgovarajuće dokumentacije.

Izmjene u deviznim poslovima banaka i mjenjačnica

Precizirano je da banke na stranim deviznim tržištima, pored kupovine deviza i strane gotovine, sada imaju i mogućnost prodaje.

Takođe je utvrđeno da rezidenti i nerezidenti koji nisu fizička lica ne mogu kupovati niti prodavati strana sredstva plaćanja kod mjenjačnica radi obavljanja svoje djelatnosti. Na ovaj način poslovni devizni promet pravnih lica odvaja se od ličnih transakcija fizičkih lica. Pravna lica moraju koristiti banke i druge ovlaštene finansijske institucije za devizne poslove.

Veće kazne za devizne prekršaje

Značajno su povećane novčane kazne za prekršaje, u prosjeku dva do tri puta u odnosu na ranije iznose. Ovim se dodatno pojačava regulatorni okvir i naglašava ozbiljnost obaveza u oblasti deviznog poslovanja.