U Parlamentu Federacije BiH trenutno je u proceduri prijedlog Zakona o elektronskom novcu. Cilj ovog zakona je modernizacija pravnog i institucionalnog okvira te njegovo usklađivanje s Direktivom EU 2009/110. Republika Srpska je materiju elektronskog novca regulisala 2024. godine sa sličnim rješenjima.

Usvajanje Zakona o elektronskom novcu u Federaciji BiH („FBiH“) je jedan od regulatornih uslova za pristupanje Bosne i Hercegovine („BiH“) SEPA platnom području. U nastavku su najvažnije informacije o prijedlogu zakona.

Definicija elektronskog novca

Elektronski novac je elektronski, uključujući magnetnu, pohranjenu novčanu vrijednost koja predstavlja novčano potraživanje prema izdavaocu tog novca. Izdata je nakon prijema novčanih sredstava radi izvršavanja platnih transakcija i prihvata je pravno ili fizičko lice koje nije izdavalac. Elektronski novac ne uključuje digitalni zapis valute koju nije izdala centralna banka niti drugi organ javnog sektora, te koja niti nema pravni status novca ili valute.

Izdavaoci elektronskog novca

Mogu biti: (i) banke i mikrokreditne organizacije sa sjedištem u FBiH, ili banke i mikrokreditne organizacije iz Republike Srspke i Brčko distrikta sa poslovnim jedinicama u FBiH; (ii) društva za izdavanje elektronskog novca sa sjedištem u FBiH; (iii) društva za izdavanje elektronskog novca iz Republike Srpske i Brčko distrikta sa poslovnim jedinicama u FBiH; (iv) FBiH, kantoni i organi lokalne samouprave u FBiH; (v) Centralna banka BiH. Dozvolu za obavljanje poslova izdavanja elektronskog novca u FBiH izdaje Agencije za bankarstvo FBiH („Agencija“).

Novčane vrijednosti koje se ne smatraju elektronskim novcem

Određene vrste novčane vrijednosti se ne smatraju elektronskim novcem, posebno kada se koriste u ograničenim okolnostima, poput plaćanja unutar zatvorenih mreža trgovaca ili za posebne socijalne svrhe. Izuzete su i manje platne transakcije putem telekom operatera (npr. digitalni sadržaj ili karte), uz ograničenja od 100 KM po transakciji i 600 KM mjesečno. Subjekti čije transakcije potpadaju u izuzeća dužni su obavještavati Agenciju o tim transakcijama, uključujući obavezu prijave kada ukupna vrijednost transakcija u ograničenoj mreži pređe 2.000.000 KM u periodu od 12 mjeseci, nakon čega Agencija može provjeriti ispunjenost uslova za primjenu izuzeća.

Obaveze izdavaoca elektronskog novca

Izdavaoci su dužni izdavati elektronski novac u vrijednosti primljenih sredstava i, na zahtjev imalaca, odmah otkupiti nominalnu vrijednost. Ugovor između izdavaoca i imaoca precizira prava i obaveze, uključujući detalje otkupa i eventualne naknade, koje moraju biti jasne i proporcionalne stvarnim troškovima. Imalac može zatražiti otkup u cijelosti ili djelimično prije isteka ugovora, a pri prestanku ugovora ili do godinu dana nakon prestanka, izdavalac je u obavezi da isplati ukupnu vrijednost elektronskog novca. Posebni ugovorni aranžmani dozvoljeni su kada je imalac elektronskog novca  pravno lice.

Prava imalaca elektronskog novca

Imaoci elektronskog novca imaju pravo prigovora i zaštite svojih prava, uključujući alternativno rješavanje sporova ili obraćanje Agenciji. Izdavaoci su dužni poštovati prava imalaca, čuvati podatke i postupati u skladu sa zakonom, ugovorima i dobrim poslovnim običajima.

Poslovanje društava za izdavanje elektronskog novca

Društva za izdavanje elektronskog novca u FBiH pored djelatnosti izdavanja elektronskog novca, mogu pružati platne usluge povezane s tim izdavanjem u skladu sa propisima koji uređuju platne usluge, obavljati operativne i pomoćne poslove te druge dozvoljene djelatnosti. Minimalni osnivački kapital iznosi 700.000 KM u novcu, a ako društvo već obavlja neke druge djelatnosti, za obavljanje djelatnosti izdavanja elektronskog novca mora imati namjenski izdvojena sredstva u iznosu od 700,000 KM. Društva koja izdaju elektronski novac moraju održavati regulatorni kapital koji nikad ne smije biti manji od osnivačkog kapitala ili minimalnog iznosa izračunatog kao 2% prosječnog neiskorištenog elektronskog novca, pri čemu Agencija može dopustiti korišćenje procijenjenog ili projektovanog iznosa u posebnim slučajevima, te propisuje način izračuna, izvještavanja i mjere protiv višestruke upotrebe kapitala.

Eksternalizacija i hibridna društva

Društvo ne smije izdavati elektronski novac preko agenata ili trećih lica. Eksternalizacija materijalno značajnih poslova u vezi sa izdavanjem elektronskog novca  moguća je samo ako društvo primjenjuje odgovarajući nivo internih kontrola, te ako nadzor Agencije i prava imalaca nisu ugrožena.

Kao hibridna društva definisana su društva koja pored djelatnosti izdavanja elektronskog novca obavljaju i druge djelatnosti. Ta društva moraju osigurati da dodatni poslovi ne ugrožavaju sigurnost i stabilnost izdavanja elektronskog novca, imati poseban odjel, odgovorno lice i sistem internih kontrola u vezi sa djelatnosti izdavanja elektronskog novca.

Kvalifikovano učešće u društvu za izdavanje elektronskog novca

Svako pravno ili fizičko lice koje namjerava steći 10% ili više udjela nad društvom ili koje namjerava steći manje od 10 % udjela nad tim društvom ali će imati efektivno uticaj na upravljanje društvom, te ono koje već ima kvalifikovani udio i planira povećanje udjela kojim se stiče ili prelazi  20%, 30% ili 50%, mora prethodno dobiti saglasnost Agencije. Takođe, imalac kvalifikovanog udjela dužan je obavijestiti Agenciju o planiranim promjenama statusa društva. Agencija je nadležna da propiše potrebne informacije, dokumentaciju i pravila postupka, uključujući pravne posljedice sticanja udjela bez saglasnosti.

Zaštita sredstava imalaca

Sredstva primljena od imalaca moraju se čuvati odvojeno, deponovati na posebne račune ili osigurati polisom osiguranja. Ne smiju se koristiti za kredite, pozajmice ili primanje depozita, a evidencija se vodi posebno po imaocu.