Dimitrijević&partneri - Novosti

NOVOSTI

DP

Dimitrijević i partneri među najboljima u BiH
Zadovoljstvo nam je objaviti da su Dimitrijević & partneri još jednom prepoznati kao jedna od vodećih advokatskih kancelarija u Bosni i Hercegovini od strane Chambers & Partners Global Guide za 2021. godinu.

Kao tim rangirani smo u najvišoj kategoriji “Band 1“ u oblasti General Business Law, dok je naš partner Stevan Dimitrijevic među pojedinačno rangiranim advokatima iz BiH svrstan takođe u najvišu kategoriju “Band 1“.

Zahvaljujemo svim našim klijentima i kolegama koji su učestvovali u ovom istraživanju.

Više informacija o rangiranju možete pronaći na ovom linku.

Okončan arbitražni spor u korist Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina je dobila investicioni spor pokrenut po tužbi Naveena Aggarwala, Neete Gupta i Usha Industries koji se vodio pred arbitražnim tribunalom u Parizu pod brojem PCA Case N° 2018-03. Postupak se ticao spora oko navodnih kršenja prava tužilaca od strane države u vezi sa njihovim ulaganjem u društvu Krajina osiguranje a.d. Banja Luka, te navodnih kršenja njihovih prava kao investitora na području Bosne i Hercegovine. Konačno postavljena vrijednost predmeta spora u ovom Postupku je 30,2 miliona američkih dolara koje su tužioci potraživali od države.

Bosnu i Hercegovinu u ovom Postupku vodio je pravni tim koji su činili advokati Mr Stevan Dimitrijević, Senka Mihaj i Dr Vladimir Đerić. Isti tim je zastupao Bosnu i Hercegovinu u ovom Postupku od njegovog početka do donošenja odluke.

Više o tome pisao je portal IAREPORTER, pročitajte ovdje.

NEJEDNAK TRETMAN POSLOVNIH SUBJEKATA U VEZI SA PRAVOM NA SUBVENCIJE DOPRINOSA U BOSNI I HERCEGOVINI
Od pojave virusa korona u Bosni i Hercegovini („BiH“), a radi zaštite javnog zdravlja, vlasti u BiH su u periodu od gotovo dva mjeseca, ograničile ili u potpunosti zabranile rad brojnim privrednim subjektima. Zbog ovakvih zabrana i ograničenja te nemogućnosti obavljanja uobičajenih poslovnih aktivnosti, privredni subjekti u BiH suočeni su i sa problemom isplate plata i pripadajućih poreza i doprinosa svojim zaposlenim. Zbog ovoga su vlasti na odgovarajućim nivoima u BiH donijele set propisa kojima se odgovarajućim privrednim subjektima daje pravo na subvencionisanje doprinosa za obavezna osiguranja.

Analizom relevantnih propisa dolazi se do zaključka da je poslovnim subjektima sa sjedištem u Republici Srpskoj („RS“) i Brčko Distriktu („BD BiH“), a koji poslovanje obavljaju putem poslovnih jedinica na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine („FBiH“) onemogućeno da ostvare pravo na subvencionisanje doprinosa za obavezna osiguranja za zaposlene u tim poslovnim jedinicama. S druge strane, poslovni subjekti sa sjedištem u FBiH, a koji putem poslovnih jedinica posluju u RS i BD BiH, imaju pravo na subvencionisanje doprinosa za obavezna osiguranja za radnike zaposlene u poslovnim jedinicama u RS i BD BiH.

Dakle, privrednim subjektima sa sjedištem u RS ili BD BiH, a koji posluju u FBiH putem svojih poslovnih jedinica i koji ispunjavaju sve druge uslove za subvencionisanje doprinosa propisane odgovarajućim aktima, uskraćuje se pravo na subvencionisanje i to samo iz razloga što im se sjedište ne nalazi u FBiH.

U tekstu ispod bavimo se detaljnijom analizom predmetnih propisa čijim stupanjem na snagu su privredni subjekti u BiH dovedeni u neravnopravan položaj, pri čemu je osnov za takvu diskriminaciju sjedište odnosno oblik organizovanja poslovnog subjekta.


I. TRETMAN PRAVA NA SUBVENCIONISANJE DOPRINOSA U FBIH

8. maja 2020. godine u FBiH stupio je na snagu Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica („Korona zakon FBiH“). Korona zakon FBiH uvodi set različitih ekonomskih mjera za pomoć poslovnim subjektima pogođenim negativnim efektima izazvanih pandemijom virusa korona. Između ostalih, predviđene su i mjere subvencionisanja doprinosa poslovnim subjektima za obavezna osiguranja.

Međutim, iako Korona zakon FBiH ne pravi razliku u pogledu ostvarivanja prava na subvencije u odnosu na sjedište odnosno oblik poslovanja poslovnog subjekta, provedbeni propis donesen na osnovu Korona zakona FBiH uvodi takvu razliku.

Uputstvom o načinu podnošenja poreskih prijava i zahtjeva za subvencionisanje doprinosa, koje je 15. maja 2020. godine donijela Poreska uprava Federacije Bosne i Hercegovine („Uputstvo“), poslovne jedinice privrednih subjekata koje posluju na teritoriji FBiH, a čije je sjedište u RS ili BD BiH eksplicitno su isključene iz ostvarivanja prava na subvencionisanje doprinosa za obavezna osiguranja.

Korona zakon FBiH definiše da pravo na subvencionisanje doprinosa imaju pravna lica, odnosno privredna društva (bez preciziranja da se to odnosi samo na privredna društva sa sjedištem u FBiH!), te eksplicitno definiše krug lica kojima je ovo pravo uskraćeno, a koji se odnosi na: javna preduzeća, banke i druge finansijske organizacije, udruženja, javne institucije, organe uprave, organe i jedinice lokalne samouprave i fizička lica koji obavljaju registrovanu poslovnu djelatnost (isključujući one koji porez na dohodak plaćaju prema paušalno utvrđenom iznosu).

Dakle, Korona zakon FBiH ne uskraćuje poslovnim subjektima iz RS i BD BiH prava na subvencionisanje doprinosa. Iz ovoga proizilazi logičan zaključak da se ni pravnim aktom niže pravne snage (u konkretnom slučaju Uputstvom), koji se donosi radi provođenja Korona zakona FBiH, ne mogu uskratiti prava onim subjektima kojima ta prava nisu uskraćena Korona zakonom FBiH.

Nadalje, Uputstvo je doneseno na osnovu odredbi Korona zakona FBiH – iz ovih odredbi da se zaključiti da bi Uputstvo trebalo da bude samo jedan provedbeni akt kojim se detaljnije preciziraju procedure za podnošenje zahtjeva za subvencionisanje doprinosa za obavezna osiguranja u FBiH i procedure za podnošenje poreskih prijava. Identično proizlazi i iz uvodne odredbe Uputstva koja kaže da se Uputstvom propisuje način podnošenja poreskih prijava i zahtjeva za ostvarivanje prava na subvencionisanje doprinosa propisanih Korona zakonom FBiH. Dakle, ni odredba Uputstva koja govori o tome šta se konkretnim Uputstvom predviđa ne propisuje da se njime određuje krug lica koja imaju pravo na subvencije odnosno krug lica kojima se takvo pravo uskraćuje.

Međutim, Porezna uprava FBiH Uputstvom eksplicitno ukida prava na subvencionisanje doprinosa poslovnim jedinicama privrednih subjekata čije je sjedište u RS i BD BiH, a koje posluju u FBiH, čime izlazi izvan okvira svojih ovlaštenja definisanih Korona zakonom FBiH.

Uputstvo takođe ovo pravo uskraćuje i privrednim društvima iz FBiH, čije se poslovne jedinice nalaze u RS i BD BiH. Ovakvo rješenje je i logično, a imajući u vidu da se doprinosi za zaposlene u ovim poslovnim jedinicama i ne uplaćuju u FBiH, nego u budžet RS odnosno BD BiH.

Dodatno, i RS i BD BiH su svojim propisima (ispod u tekstu detaljnije) predvidjeli subvencionisanje doprinosa za zaposlene u poslovnim jedinicama društava čije je sjedište u FBiH, a koje posluju u RS, odnosno BD BIH, pod uslovima detaljnije predviđenim predmetnim propisima.


II. REGULISANJE PRAVA NA SUBVENCIONISANJE DOPRINOSA U RS I BD BIH

Kako smo naprijed naveli, RS i BD BiH su pružili mogućnost poslovnim jedinicama društava iz FBiH, a koja posluju na njihovim teritorijama, da ostvare prava na subvencionisanje doprinosa.

RS je usvojila Uredbu sa zakonskom snagom o poreskim mjerama za ublažavanje ekonomskih posljedica nastalih usljed bolesti COVID -19 izazvane virusom SARS – CoV-2 (tzv. „Korona Uredba RS“). Korona Uredba RS pri dodjeljivanju prava na subvencije ne pravi razliku između privrednih društava iz RS i FBiH odnosno BD BiH, a koji na teritoriji RS posluju putem poslovnih jedinica. Korona Uredbom RS predviđeno je da će za sredstva za plaćanje poreza i doprinosa za mart, april i maj 2020. godine, a u skladu sa uslovima propisanim Korona Uredbom RS, pokriti iz Fonda solidarnosti za obnovu RS. Dodatno, Ministarstvo privrede i preduzetništva RS objavilo je spisak pravnih lica i preduzetnika kojima je odlukom Štaba za vanredne situacije zabranjeno obavljanje djelatnosti u martu 2020. godine, a pojavljivanje poslovnih subjekata na ovom spisku predstavlja prvi korak u ostvarivanju prava na subvencionisanje doprinosa, budući da nadležna ministarstva u Vladi RS imaju obavezu dostavljanja ovih spiskova Poreskoj upravi RS. Na predmetnom spisku nalaze se brojni poslovni subjekti sa sjedištem u FBH koji u RS posluju putem poslovnih jedinica. Spisak se može naći na sljedećem linku: LINK.

U BD BiH prava na subvencionisanje doprinosa imaju i poslovne jedinice pravnih lica sa sjedištem u jednom od entiteta BiH, a pod uslovom da obavljaju poslovanje na području BD BiH. Ovo jasno proizilazi iz Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih stanjem prirodne nesreće zbog COVID-19 u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (tzv. „Korona zakon BD BiH“).

Dakle, za razliku od Korona zakona FBiH, Korona Uredba RS i Korona zakon BD pružaju pravo na subvencije i onim poslovnim subjektima iz FBiH koji obavljanjem poslovnih djelatnosti na teritoriji RS i BD BiH i uplatom poreza i doprinosa u budžete RS i BD BiH „pune budžete“ RS, odnosno BD BiH.

S druge strane, Uputstvo doneseno na osnovu Korona zakona FBiH u identičnoj situaciji poslovnim subjektima iz RS i BD BiH koji poslovanje obavljaju putem poslovnih jedinica na teritoriji FBiH i koji poreze i doprinose za svoje zaposlene uplaćuju u budžete u FBiH, uskraćuje ovo pravo.


III. PRAVNE POSLJEDICE USKRAĆIVANJA PRAVA NA SUBVENCIONISANJE

Ovakvo uskraćivanje prava na subvencionisanje doprinosa za obavezna osiguranja privrednim društvima iz RS i BD BiH koja djelatnost u FBiH obavljaju putem poslovnih jedinica („Diskriminisani poslovni subjekti“) ima za posljedicu, između ostalog i:
  • povredu prava na imovinu. Naime, Diskriminisanim poslovnim subjektima se uskraćuje pravo na subvencionisanje doprinosa samo zbog činjenice da se njihovo sjedište ne nalazi u FBiH. Zbog ovakvog propisa, preciznije Uputstva, Diskriminisani poslovni subjekti su u obavezi da sami obezbijede sredstva za doprinose za obavezna osiguranja zaposlenima čime je direktno narušeno njihovo pravo na imovinu koje štiti Ustav BiH i Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda; i
  • diskriminaciju lica po osnovu registrovanog sjedišta privrednog društva. Diskriminisani poslovni subjekti se diskriminišu u odnosu na pravna lica sa sjedištem u FBiH i ovakvim postupanjem se krši član II. tačka 4. Ustava BiH koji garantuje uživanja svih prava i sloboda zajamčenih Ustavom BiH (uključujući i prava na imovinu) bez diskriminacije po bilo kojem osnovu. U konkretnom slučaju, FBiH Uputstvom diskriminiše pojedine poslovne subjekte samo zato što im je sjedište u RS ili BD BiH i tako im uskraćuje prava na subvencionisanje doprinosa.
Naposljetku, potrebno je dodati da Ustav FBiH ne omogućava svakom zainteresovanom licu da podnese inicijativu za ocjenu usklađenosti Uputstva sa Korona zakonom FBiH i Ustavom FBiH i na taj način pokuša iz pravnog života eliminisati Uputstvo. Ova okolnost dodatno komplikuje „pravnu borbu“ protiv Uputstva koje ima potencijal da nanese veliku štetu svim Diskriminisanim poslovnim subjektima. Diskriminisanim poslovnim subjektima ostaje mogućnost da zaštitu potraže u redovnom sudskom postupku odnosno u postupku pred Ustavnim sudom BiH.


IV. KONTEKST OBAVJEŠTENJA

Sve navedeno predstavlja okvirni pregled u vezi sa pravom na subvencionisanje doprinosa u BiH. Ništa od navedenog ne predstavlja pravni savjet niti preuzimamo bilo kakvu odgovornost u slučaju postupanja po gore navedenom.

Za detaljnije informacije u vezi sa navedenim možete se obratiti na sljedeće adrese:

Nina Vještica
Partner | Advokat
T | F +387 51 962 600
M +387 65 955 370
E-mail: nina.vjestica@dimitrijevicpartners.com

Đorđe Dimitrijević
Stariji saradnik | Advokat
T | F +387 51 962 600
M +387 65 596 731
E-mail: djordje.dimitrijevic@dimitrijevicpartners.com

PREGLED EKONOMSKIH MJERA/POMOĆ PRIVREDI U BOSNI I HERCEGOVINI
Od momenta pojave prvih slučajeva zaraze virusom korona (Covid-19) u Bosni i Hercegovini („BH“), vlasti u BH su počele sa uvođenjem raznih mjera i restrikcija poput ograničavanja radnog vremena pojedinim privrednim subjektima, zatim potpunog ograničenja rada privrednim subjektima koji se bave određenim djelatnostima i slično. Ove restrikcije su dovele do enormnog pada prihoda mnogim djelatnostima, a što je dovelo do zahtjeva za donošenje mjera za pomoć privredi u BH. Ove mjere su usvajane na nivou entiteta Republike Srpske („Republika Srpska“ ili „RS“) i Federacije Bosne i Hercegovine („Federacija BH“ ili „FBH“) i Brčko Distrikta („Brčko Distrikt“ ili „BD“) a mi vam dajemo pregled istih uz kratko pojašenjenje najznačajnijh mjera.


I. RS

Podsjećamo da je u RS uvedeno vanredno stanje i da je Odluka o proglašenju vanrednog stanja za teritoriju Republike Srpske stupila na snagu 3. aprila 2020. godine.

U vezi sa uvedenim vanrednim stanjem, i prethodno proglašenom vanrednom situacijom, nadležni organi RS donijeli su niz akata kojima su predvidjeli sljedeće olakšice i mjere kao pomoć privredi u saniranju posljedica izazvanih epidemijom:
  • uspostavljanje Fonda solidarnosti za obnovu RS („Fond solidarnosti“)
    Nadležnost Fonda solidarnosti je upravljanje i raspolaganje namjenskim sredstvima za obnovu RS, kao i uspostavljanje i vođenje Jedinstvenog registra šteta.
    Uredbom sa zakonskom snagom o Fondu solidarnosti RS se propisuje da se sredstva namijenjena za finansiranje obnove RS, sanaciju štete i finansijske i druge pomoći pravnim licima, preduzetnicima i fizičkim licima radi prevazilaženja poteškoća izazvanih elementarnim nepogodama, prirodnim, tehničko-tehnološkim i ekološkim katastrofama, epidemijama i drugim vanrednim prilikama, obezbjeđuju iz sljedećih izvora:
    • posebnog doprinosa za solidarnost,
    • poreskih prihoda koji se u tu namjenu plaćaju po posebnim zakonima,
    • domaćih i inostranih donacija,
    • budžetskih sredstava Republike u koja su uključeni i inostrani zajmovi i/ili krediti,
    • budžetskih sredstava jedinica lokalne samouprave,
    • sredstava ostvarenih prodajom imovine stečene izvršenjem krivičnog djela i
    • drugih sredstava.
Predmetnom uredbom je propisano da uslove, način, korisnike, postupak, oblik i obim korišćenja sredstava propisuje Vlada RS, na prijedlog Upravnog odbora Fonda solidarnosti;
  • odgađanje rokova za podnošenje poreskih prijava
    Rokovi za podnošenje godišnjih poreskih prijava i to:
    • poreza na dobit za 2019. godinu,
    • poreza na dohodak za 2019. godinu,
    • prijavu obaveze plaćanja komunalne takse za 2020. godinu,
    • prijavu obaveze plaćanja republičke takse za 2020. godinu,
    • prijavu za registrovano oružje za 2020. godinu,
kao i rok za podnošenje godišnjeg obračuna doprinosa za 2019. godinu, prolongirani su sa 31. marta 2020. godine do 30. aprila 2020. godine;
  • odgađanje rokova za plaćanje određenih poreskih obaveza
    Rokovi za plaćanje:
    • poreza na dobit za 2019. godinu,
    • poreza na dohodak za 2019. godinu
    • naknade za unapređenje opštekorisnih funkcija šuma i
    • protivpožarne naknade,
prolongirani su do 30. juna 2020. godine.

Dodatno je predviđeno da poreski obveznici koji imaju poteškoće u poslovanju, a naprijed navedene obaveze ne izmire do 30. juna 2020. godine, mogu Poreskoj upravi RS podnijeti zahtjev za plaćanje ovih obaveza u ratama, do kraja 2020. godine. Obveznici su zahtjev dužni da prilože izjavu o poteškoćama u poslovanju, a čiji obrazac se može naći na sljedećem linku Obrazac.
Predmetni zahtjev praćen izjavom poreski obveznici su dužni da podnesu Poreskoj upravi RS najkasnije do 30. juna 2020. godine;
  • isplata poreza i doprinosa iz Fonda solidarnosti za isplaćenu platu za mjesec mart 2020. godine za zaposlene kod pravnih lica i preduzetnika kojima je odlukom Štaba za vanredne situacije RS zabranjeno obavljanje djelatnosti ili koji su prestali sa radom kao posljedica djelovanja pandemije
    Poslodavci i lica koja ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, a koji ispunjavaju navedene uslove, podnose Poreskoj upravi RS pismenu izjavu sa zahtjevom za saniranje posljedica izazvanih virusom korona najkasnije do 11. maja 2020. godine za mart 2020. godine;
  • isplata iznosa najniže plate utvrđene za mjesec april 2020. godine i pripadajućih doprinosa na takvu platu isplatiće se iz sredstava Fonda solidarnosti i to za zaposlene kod pravnih lica i preduzetnika, te nosiocima samostalnih djelatnosti kojima je odlukom Štaba za vanredne situacije zabranjeno obavljanje djelatnosti ili koji su prestali sa radom kao posljedica djelovanja pandemije (izgubljeno tržište, nedostatak sirovina i slično).
    Poslodavci i nosioci samostalne djelatnosti, koji ispunjavaju navedene uslove podnose Poreskoj upravi RS pismenu izjavu sa zahtjevom za isplatu najniže plate najkasnije do 10. juna 2020. godine za april 2020. godine;
  • oslobađanje priređivača igara na sreću obaveze plaćanja naknada za priređivanje igara na sreću za vrijeme dok traje zabrana obavljanja te djelatnosti, odnosno za vrijeme vanrednog stanja;
  • hitna isplata povrata poreza i doprinosa za povećanje plata u 2019. godini;
  • odobrenje tromjesečnog moratorijuma na otplatu glavnice i kamate, uz produženje roka otplate za tri mjeseca pravnim licima i preduzetnicima, kojima su sredstva plasirana putem finansijskih posrednika ili direktno iz fondova kojim upravlja Investiciono-razvojna banka RS, а koji upute zahtjev direktno ili putem finansijskog posrednika Investiciono-razvojnoj banci RS;
  • odlaganje plaćanja koncesione naknade i zakupnine za korišćenje poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike Srpske za 2020. godinu za tri mjeseca od dana dospijeća ugovorne obaveze;
  • brisanje 5.373 korisnika iz evidencije dužnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede;
  • regresiranje domaćeg sjemena selekcionisanog i proizvedenog u RS i
  • mogućnost odobravanja olakšica klijentima banaka i mikrokreditnih organizacija koji su direktno ili indirektno pogođeni negativnim efektima epidemije.

  • Odluke kojima je regulisana ova materija predviđaju mogućnost da banke i mikrokreditne organizacije svojim klijentima mogu, između ostalih, odobriti i sljedeće olakšice:
    • moratorijum, odnosno odgodu u otplati kreditnih obaveza, u maksimalnom trajanju do 6 mjeseci
    • uvođenje grejs-perioda za otplatu glavnice kreditnih obaveza u slučaju kredita koji se otplaćuju anuitetno na period od najduže šest mjeseci,
    • produženje krajnjeg roka za otplatu kredita koji se otplaćuju anuitetno,
    • produženje roka dospijeća kredita sa jednokratnim dospijećem, uključujući i revolving kredite i prekoračenja po transakcionim računima na period od najduže šest mjeseci,
    • odobravanje dodatnog iznosa izloženosti/ mikrokredita za potrebe prevazilaženja njegovih trenutnih poteškoća sa likvidnošću i
    • druge mjere sa ciljem olakšavanja izmirivanja kreditnih obaveza klijenta i održavanja poslovanja klijenta.

    Navedene olakšice banke mogu odobriti po osnovu pisanog zahtjeva klijenta, a mogu ih sprovesti i samoinicijativno, u okviru redovnog procesa praćenja ispunjenja obaveza klijenata.
Grad Banja Luka donio je set mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica. Javni poziv poslovnim subjektima u gradu za ublažavanje ekonomskih posljedica nastalih usljed pojave korona virusa, koje je Grad raspisao na dan 16. april 2020. godine, odnosi se na:
  • dodjelu subvencija poslovnim subjektima za iznos
    1. komunalne takse za isticanje poslovnog imena,
    2. naknade za zauzimanje javne površine, i
    3. redovne kamate na kredite;
  • odobravanje zastoja (moratorijuma) u otplati duga poslovnim subjektima i
  • oslobađanje plaćanja zakupnine zakupcima poslovnih prostorija koji su u ugovornom odnosu sa Gradom.
Takođe, Grad Banja Luka je na dan 21. april 2020. godine raspisao javni poziv za dodjelu podsticajnih sredstava za poljoprivrednike, namijenjena najviše za proizvodnju hrane.


II. FBH

Vlada Federacije BiH je utvrdila i u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku uputila Prijedlog zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa („Zakon“).

Zakon predviđa sljedeće mjere za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica pandemije:
  • subvencionisanje doprinosa za obavezna osiguranja a na koja poslovni subjekti imaju pravo u iznosu 244,85 KM mjesečno po svakom zaposlenom počevši od obračuna i isplate bruto plate za april 2020. godine i svaki naredni mjesec, uključujući i obračun i isplatu plata i za mjesec nakon prestanka stanja nesreće, a ukoliko u mjesecu za koji se vrši obračun plate imaju pad ostvarenog prometa 20% i više u odnosu na ostvareni promet u istom mjesecu 2019. godine;
  • obustava obračuna i plaćanja zatezne kamate na javne prihode za dane trajanja stanja nesreće i 60 dana od dana prestanka proglašenja stanja nesreće;
  • ukidanje obaveze plaćanja akontacije poreza na dobit privrednicima i poreza na dohodak preduzetnicima za one koji koriste subvenciju na osnovu ovog Zakona;
  • obustava obračuna zateznih kamata na zakašnjela plaćanja u dužničko-povjerilačkim odnosima;
  • obavezno zdravstveno osiguranje svim građanima FBiH za vrijeme trajanja stanja nesreće, odnosno istekom 30-og dana poslije proglašenja nesreće; i
  • uspostava garancijskog fonda (sa depozitom od 80 miliona KM) na osnovu kojeg bi, u ime i za račun FBH, garancije izdavala Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine. Razvojna banka FBiH ima obavezu da kvartalno izvještava Vladu FBiH o upravljanju garancijskim fondom.
Odgoda plaćanja poreza u FBiH - Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine produžila je rokove za podnošenje poreskih prijava kako slijedi:
  • Prijava poreza na dobit za pravna lica - Obrazac PP-801, Obrazac PP-802, Obrazac PP-803, Obrazac PP-804 i Obrazac PP-805 za 2019. godinu do 30.04.2020. godine;
  • Prijava poreza po odbitku po osnovu dividende (Obrazac POD-815), Prijava poreza po odbitku po osnovu kamate (Obrazac POD-816), Prijava poreza po odbitku po osnovu autorske naknade (Obrazac POD-817), Prijava poreza po odbitku po osnovu ostalih prihoda (Obrazac POD-818), Izjava pravnog lica u svrhu oslobađanja od plaćanja poreza po odbitku na izvoru (Obrazac OP-820), u odnosu na propisani rok, rok se produžava za 30 dana;
  • Godišnja prijava poreza na dohodak - Obrazac GPD-1051 za 2019. godinu do 30.04.2020. godine;
  • Prijave plaćenog poreza na dohodak i doprinosa specifikacije: Obrazac-2001 i Obrazac 20001-A, za plate isplaćene u martu 2020. godine dostaviti do 30.04.2020. godine i za plate isplaćene u aprilu 2020. godine dostaviti do 31.05.2020. godine;
  • Samostalni obrtnici za plaćene doprinose u martu 2020. godine Obrazac-2002 ili 2002-A dostaviti do 30.04.2020. godine, a plaćene doprinose u aprilu 2020. godine dostaviti do 31.05.2020. godine; i
  • Prijave obračunate plate, plaćenog poreza na dohodak i doprinosa, Obrazac MIP-1023 za plate isplaćene u martu 2020. godine dostaviti do 30.04.2020. godine i za plate isplaćene u aprilu 2020. godine dostaviti do 31.05.2020. godine
Pored Zakona, i produženja rokova za poreske prijave od strane Porezne uprave FBH, usvojene su razne druge mjere, programi i odluke kao podrška privredi a što uključuje sljedeće:
  • umanjenje zakupnine za 50% poslovnih prostora;
  • utvrđivanje marži za pojedine proizvode;
  • odobravanje olakšica (moratorijumi, grejs perioda i sl.) klijentima banaka i nedepozitnih finansijskih organizacija koji su direktno ili indirektno pogođeni negativnim efektima epidemije (a koje odgovaraju naprijed opisanim mjerama Agencije za bankarstvo RS);
  • javni poziv za dodjelu budžetskih sredstava za isplatu dijela plaća za mjesec mart 2020. godine, Kanton Sarajevo i to na osnovu Odluke Vlade Kantona Sarajevo broj 02-04-9386-4/20 od 04. aprila 2020. godine; i
  • javni poziv za prikupljanje zahtjeva za odobrenje i dodjelu finansijskih sredstava za subvencioniranje 50% najniže neto plate za mart 2020. godine – Zeničko-Dobojski Kanton i to na osnovu Zaključka Vlade Kantona o usvajanju Programa utroška budžetskih sredstava (Subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima-ESCROW) za 2020. godinu, broj: 02-11-5463/20 od 14. aprila 2020. godine.

III. BD

Vlada BD BiH je usvojila sljedeće mjere za pomoć privredi:
  • Pravnim licima i preduzetnicima čiji je rad bio zabranjen refundiraće se isplata minimalne bruto plate (tj. neto plata u iznosu od 520 KM sa pripadajućim porezima i doprinosima) za mjesec mart 2020.godine;
  • Pravo na korištenje subvencije za plaćene poreze i doprinose na plate za obračunate i isplaćene plate za mjesec mart 2020.godine u iznosu od 30% imaju sva ostala preduzeća, preduzetnici i poslovne jedinice, s područja Brčko distrikta BiH, osim onih koji su eksplicitno izuzeti (npr. banke, javna preduzeća, javne ustanove, udruženja, itd.).
Javni poziv za refundaciju isplata minimalne bruto plate, broj predmeta:48-000250/20, broj akta: 13-1153PG-0017/20, objavljen je 06. aprila 2020. godine.

Dana 6. aprila 2020. godine objavljen je Javni poziv, broj predmeta: 48-000250/20, broj akta: 13-1153PG-0017/20 za pomoć privrednicima u Brčko Distriktu BiH, a potom je ovaj javni poziv produžen do 22. aprila 2020. godine (srijeda) do 12.00 sati.


IV. KONTEKST PREGLEDA

Sve navedeno predstavlja okvirni pregled mjera pomoći privredi u BiH za vrijeme trajanja vanrednog stanja uzrokovanog epidemijom COVID-19. Ništa od navedenog ne predstavlja pravni savjet niti preuzimamo bilo kakvu odgovornost u slučaju postupanja po gore navedenom.

Za detaljnije informacije u vezi sa navedenim možete se obratiti na sljedeće adrese:

Nina Vještica
Partner | Advokat
T | F +387 51 962 600
M +387 65 955 370
E-mail: nina.vjestica@dimitrijevicpartners.com

Vedrana Prole
Associate | Stručni saradnik
T | F +387 51 962 600
M +387 65 873 000
E-mail: vedrana.prole@dimitrijevicpartners.com

Covid 19 & Zaštita ličnih podataka
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odlukom od 17. marta 2020. godine proglasilo je nastanak stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine („BiH“), zbog opasnosti od moguće pojave epidemije zarazne bolesti prouzrokovane novim korona virusom (COVID-19) („Vanredna situacija“).

S obzirom da je Bosna i Hercegovina složena država koja se sastoji iz više struktura vlasti: dva entiteta Republike Srpske („RS“), Federacije Bosne i Hercegovine („FBiH“) i Brčko Distrikta („Distrikt“), Bosna i Hercegovina i ove jedinice, u okviru svojih nadležnosti, donijele su u proteklih nekoliko sedmica niz mjera u cilju borbe sa epidemijom virusa COVID-19.

U ovom pregledu bavimo se pitanjima zaštite ličnih podataka u Bosni i Hercegovini u odnosu na nastalu Vanrednu situaciju.

Pojačana obrada različitih kategorija ličnih podataka od strane državnih organa i poslodavaca, sama po sebi nije za oštru kritiku od strane javnosti, ali se apeluje na nadležne da se obrada podataka vrši u skladu sa osnovnim principima obrade i to da se:
  1. lični podaci obrađuju na pravičan i zakonit način;
  2. lični podaci koji se prikupljaju za posebne, izričite i zakonite svrhe ne obrađuju na bilo koji način koji nije u skladu s tom svrhom;
  3. lični podaci obrađuje samo u mjeri i obimu koji je neophodan za ispunjenje određene svrhe; (d) lični podaci obrađuju samo u vremenskom periodu koji je neophodan za ispunjenje svrhe u koju su podaci prikupljeni.



I. Zaštita ličnih podataka radnika

Za vrijeme trajanja Vanredne situacije poslodavci preduzimaju različite radnje obrade ličnih podataka radnika i to posebne kategorije – podataka o zdravstvenom stanju radnika. Posebnim kategorijama ličnih podataka sam zakonodavac daje veliki značaj propisujući generalni princip da je obrada posebnih kategorija ličnih podataka zabranjena. Obradu ove kategorije ličnih podataka zakonodavac dozvoljava izuzetno, propisujući slučajeve kada se smatra da je obrada u skladu sa propisima.

Vanredna situacija ima za posljedicu prvenstveno da poslodavci preduzimaju radnje prikupljanja, evidentiranja i objelodanjivanja posebnih kategorija ličnih podataka radnika u svrhu otkrivanja i sprječavanja širenja epidemije.

Ove radnje poslodavci preduzimaju kao posljedicu kontinuiranog provođenja preporučenih zdravstvenih mjera propisanih od strane nadležnih organa za javno zdravstvo, zaštite ugroženih kategorija radnika (starijih radnika, radnika sa oboljenjima koje nose povećan rizik od težih posljedica infekcije virusom COVID-19) i potrebe obezbjeđenja procesa rada, kod poslodavaca kod kojih nije obustavljena poslovna aktivnost.

U provođenju mjera bezbjednosti određeni poslodavci u dogovoru sa zdravstvenim ustanovama ili samoinicijativno provode i medicinske preglede radnika, kao što je mjerenje tjelesne temperature, a sve u cilju otkrivanja potencijalnih zaraženih, njihove izolacije i daljeg liječenja.

S obzirom na mjere koje faktički preduzimaju poslodavci i zahtjeve koje nameću važeći propisi o zaštiti ličnih podataka postoji potreba za uspostavljanjem ravnoteže u pogledu mjera koje se preduzimaju i zaštite ličnih podataka.

Za ovaj pregled dajemo odgovore na pitanja:
  • da li je Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine („AZLP“) donijela uputstva, odnosno smjernice za poslodavce u vezi sa prikupljanjem ličnih podataka radnika;
  • da li je poslodavcima dozvoljeno da obrađuju posebne kategorije ličnih podataka radnika u svrhu identifikovanja slučajeva virusa COVID-19; i
  • da li poslodavac može da otkrije identitet radnika koji je zaražen virusom COVID-19 ili koji se nalazi u obaveznoj izolaciji određenoj od strane nadležnih organa.

AZLP nije donijela posebna uputstva, odnosno smjernice za poslodavce u vezi sa pojačanom obradom ličnih podataka radnika koja se vrši kao mjera suzbijanja epidemije.

U pogledu obrade ličnih podataka i u ovoj situaciji primjenjuje se Zakon o zaštiti ličnih podataka („Zakon“).

Lični podaci koji otkrivaju zdravstveno stanje su posebna kategorija podataka čija obrada je dozvoljena izuzetno i to: (i) ako je obrada neophodna za zaštitu života, zdravlja, imovine i drugih vitalnih interesa nosioca podataka ili drugog lica za koje se saglasnost ne može dobiti; (ii) je obrada podataka potrebna za izvršavanje obaveze ili posebnih prava kontrolora iz oblasti radnog prava u onoj mjeri u kojoj je ovlašten zakonom; (iii) ako je to od posebnog javnog interesa i u drugim slučajevima propisanim Zakonom.

Po našem mišljenju radnje obrade podataka o zdravstvenom stanju radnika koje se odnose na prikupljanje, pohranjivanje, korišćenje podataka od strane poslodavca u svrhu suzbijanja pandemije COVID-19 su dozvoljene. Ove radnje bi se odnosile na anketiranje radnika u pogledu postojanja većeg stepena ugroženosti od posljedica izazvanih virusom (starost i postojanje bolesti identifikovanih kao faktor rizika), boravka radnika u inostranstvu, kontakta sa zaraženim licima ili licima u izolaciji i prikupljanje i druga obrada sličnih podataka.

U pogledu mogućnosti preduzimanja medicinskih pregleda radnika od strane poslodavaca u vidu mjerenja tjelesne temperature ili sličnih pregleda radi prepoznavanja simptoma oboljenja COVID-19, AZLP nije dala stav da li bi se ovo smatralo kršenjem propisa.

S obzirom da poslodavcima ova mjera nije izričito nametnuta od strane javnih zdravstvenih ustanova, ne može se isključiti da bi AZLP mogla smatrati da preduzimanjem ove mjere poslodavci nezakonito vrše obradu ličnih podataka. Zbog navedenog preporučuje se poslodavcima da prije preduzimanja ovakve ili sličnih mjera prethodno pribave mišljenje AZLP.

Poslodavac ne može da otkrije identitet radnika i druge lične podatke radnika koji je zaražen virusom COVID-19 bez odgovarajućeg pravnog osnova. Postojanje osnova za otkrivanje podataka treba da se odredi za svaki konkretan slučaj. U tom smislu smatra se da je dozvoljeno vršiti razmjenu informacija radi ispunjavanja zakonskih obaveza prema nadležnim organima, a radi zaštite života i zdravlja radnika. Jednako dozvoljeno je otkriti identitet radnika drugim radnicima koji su bili izloženi kontaktu sa zaraženim radnikom radi zaštite njihovog zdravlja i slično.

U svakoj konkretnoj situaciji, poslodavcima se savjetuje da pribjegavaju primjeni principa proporcionalnosti. Uvijek treba dati prednost najmanje nametljivim rješenjima, uzimajući u obzir posebne svrhe koje treba postići.

Po prestanku vanredne situacije, poslodavci imaju obavezu da se vrate na redovan režim obrade podataka, uključujući trajno brisanje prikupljenih zdravstvenih podataka radnika.


II. Zaštita ličnih podataka građana BiH

Borba protiv epidemije podrazumijeva da nadležni organi svaki dan analiziraju preduzete vanredne mjere i rezultate koje su dale vanredne mjere. Ove radnje nadležnih organa podrazumijevaju i obradu posebnih kategorija ličnih podataka fizičkih lica na teritoriji Bosne i Hercegovine.

U skladu sa navedenim Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS prikuplja podatke o licima koja su prekršila mjere kućne izolacije, a podaci se objavljuju na internet stranici Korona virus u Srpskoj. U FBiH isto čini Federalna uprava za inspekcijske poslove na svojoj internet stranici i Distrikt na stranici Vlade Distrikta.

Pored navedenog, određeni državni organi javno su objavili lične podatke lica kojima je izdata naredba o izolaciji i samoizolaciji, iako ova lica nisu kršila propise. Jedan organ objavio je spisak lica koji je sadržavao lične podatke o imenu, prezimenu, godini rođenja, gradu/mjestu, zemlji iz koje je došlo lice, datumu početka izolacije, broju telefona. Drugi nadležni organi u Trebinju, Konjicu i Čeliću na isti ili sličan način su objavili spiskove lica koja su pozitivna na virus korona, kao i lica kojima je određena izolacija ili samoizolacija.

Kao posljedica preduzetih vanrednih mjera javila su se pitanja da li se smiju javno objavljivati podaci lica koja krše propise, odnosno propisane vanredne mjere i podaci lica koja su oboljela od virusa COVID-19, kao i lica kojima je određena mjera izolacije ili samoizolacije.

AZLP u saopštenju od 23. marta 2020 godine iznijela stav da nije protivzakonito objaviti minimum podataka o licima koja krše zakone odnosno određene zabrane nadležnih organa jer se radi o evidentnom kršenju zakona i to onih kojima se štite i spašavaju životi ljudi. Samim tim javni interes je nadjačao pravo na zaštitu ličnih podataka a tome je aktivno doprinijelo i lice koje krši zakon.

U pogledu objavljivanja podataka o svim licima koja se nalaze u izolaciji i samoizolaciji AZPL je izričita da javno objavljivanje ličnih podataka lica koja su pozitivna na virus korona i lica kojima su određene mjere izolacije i samoizolacije, a koja nisu prekršila zakone ili zabrane nadležnih organa, nije u skladu sa Zakonom.

Nadležni organi nastavljaju da svakodnevno analiziraju preduzete postojeće mjere i usvajaju nove, što neizbježno dovodi do raznih oblika obrade posebnih kategorija ličnih podataka fizičkih lica. Obrada ličnih podataka, uključujući i obradu posebnih kategorija ličnih podataka ne može se izbjeći, ali se odgovarajućim mjerama preduzetim u skladu sa osnovnim principima zakonite obrade podataka, ona se može odvijati u zakonskim okvirima.


III. Kontekst pregleda

Sve navedeno predstavlja okvirni pregled iz oblasti zaštite ličnih podataka za vrijeme trajanja vanrednog stanja uzrokovanog epidemijom COVID-19. Ništa od navedenog ne predstavlja pravni savjet niti preuzimamo bilo kakvu odgovornost u slučaju postupanja po gore navedenom.

Za detaljnije informacije u vezi sa navedenim možete se obratiti na sljedeće adrese:

Stevan Dimitrijević
Partner | Advokat
T | F +387 51 962 600
M +387 65 589 149
E-mail: stevan.dimitrijevic@dimitrijevicpartners.com

Tanja Savičić
Stariji saradnik | Advokat
T | F +387 51 962 600
M +387 65 918 526
E-mail: tanja.savicic@dimitrijevicpartners.com

PREGLED INFORMACIJA I PROPISA U VEZI SA EPIDEMIJOM COVID-19
Premijer Republike Srpske, Radovan Višković, saopštio je da je važenje svih odluka koje je Republički štab za vanredne situacije donio produženo do 27. aprila 2020. godine.

Policijski čas: u RS od 20h do 05h; u FBIH od 20h do 05h; u Brčko Distriktu od 21h do 05h.

Na snazi je zabrana kretanja lica sa navršenih 65 i više godina života u Republici Srpskoj i lica mlađih od 18 godina i lica sa navršenih 65 i više godina života Federaciji Bosne i Hercegovine, s tim što je u RS dozvoljeno da se lica starija od 65 godina mogu do 13. aprila 2020. godine kretati dva puta sedmično, utorkom i petkom od 7 do 10 časova s tim da je Republičkom štabu predloženo da se ove sedmice četvrtkom, od 07 do 10 časova, umjesto kao do sada petkom, dozvoli kretanje svim osobama starijim od 65 godina, s obzirom na to da je petak neradni dan.

Ulazak u BiH: I dalje su na snazi restrikcije u pogledu ulaska lica iz pojedinih država u kojima vlada intenzivna transmisija korona virusa, kao i obaveza izolacije za one koji ulaze na teritoriju BiH iz inostranstva.

Okružni privredni sud u Banjaluci je donio Odluku o utvrđivanju režima rada a kojom se sva ročišta otkazuju do 27. aprila 2020. godine. Odluku možete pronaći na sljedećem linku: Odluka.

Osnovni sud u Banjaluci je oglasio obavijest na kojoj stoji da se sva ročišta odgađaju do daljnjeg.


VAŽNE ODLUKE I INFORMACIJE

Grad Banja Luka: Štab za vanredne situacije grada Banje Luke je odlučio da se sve restrikcije i zabrane donesene u cilju zaštite stanovništva od korona virusa, produžavaju do 27. aprila 2020. godine. Više o ovom na sljedećem linku: Odluka.

Vlada Brčko Distrikta: Saopštenje Štaba za zaštitu i spašavanje Brčko distrikta BiH (presjek stanja na dan 13. april 2020. godine). Više informacija možete pronaći na sljedećem linku: Saopštenje.

Agencija za bankarstvo FBiH: Donesena ja Odluka o formi i rokovima za dostavu izvještaja banaka o efektima realizacije posebnih mjera poduzetih za ublažavanje posljedica uzrokovanih oboljenjem "COVID-19". Odluku možete pronaći na sljedećem linku: Odluka.

Federalni štab civilne zaštite FBIH – Donesena je Naredba o izuzimanju lica od obavezne mjere karantina koja ulaze u BiH na graničnim prelazima na prostoru FbiH. Naredbu možete pronaći na sljedećem linku: Naredba.

PREGLED INFORMACIJA I PROPISA U VEZI SA EPIDEMIJOM COVID-19
Republički štab za vanredne situacije je danas donio zaključak br. 19-3/20 o sprovođenju mjera zaštite u zajednici protiv virusa korona (SARS-CoV-2) a kojim se nalažu sljedeće obaveze:
  1. Zabrana svim građanima okupljanje u grupama većim od tri osobe na javnom mjestu;
  2. Obaveza građana da se na otvorenom prostoru pridržavaju socijalne razdaljine od 2 metra uz obavezu korištenja zaštitne maske i rukavica; i
  3. Pravna lica, preduzetnici i fizička lica koji u direktnom kontaktu pružaju usluge građanima da usluge pružaju zaštićeni maskom i rukavicama, da obavezno sprovode mjere dezinfekcije, i da obezbjede maske i rukavice građanima koji koriste njihove usluge a nemaju ih.
Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.

Takođe, danas je predsjednik Republike Srpske, Željka Cvijanović, donijela sljedeće uredbe sa zakonskom snagom koje su objavljene u Službenom glasniku Republike Srpske br. 35/20 od 10. aprila 2020. godine i stupaju na snagu sutra:
  1. Uredbu sa zakonskom snagom o poreskim mjerama za ublažavanje ekonomskih posljedica nastalih usljed bolesti Kovid-19 izazvane virusom SARS-KOV-2, a kojom su objedinjene ranije donesene odluke, poput odgađanja podnošenja poreskih prijava po osnovu završnog računa, kao i odgađanje rokova za plaćanje određenih poreskih obaveza. Više o ovoj uredbi možete naći u saopštenju ministra finansija RS na ovom linku: Uredba.
  2. Uredbu sa zakonskom snagom o oslobađanju plaćanja naknada za priređivanje igara na sreću;
  3. Uredbu sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju;
  4. Uredbu sa zakonskom snagom o izmjeni i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju; i
  5. Uredbu sa zakonskom snagom o rokovima i postupanju u upravnim postupcima i drugim postupcima određenim posebnim materijanim propisima za vrijeme vanrednog stanja za teritoriju Republike Srpske.
Policijski čas:u RS od 20h do 05h; u FBIH od 20h do 05h; u Brčko Distriktu od 21h do 05h.

Na snazi je zabrana kretanja lica sa navršenih 65 i više godina života u Republici Srpskoj i lica mlađih od 18 godina i lica sa navršenih 65 i više godina života Federaciji Bosne i Hercegovine, s tim što je u RS dozvoljeno da se lica starija od 65 godina mogu do 13. aprila 2020. godine kretati dva puta sedmično, utorkom i petkom od 7 do 10 časova.

Ulazak u BiH: I dalje su na snazi restrikcije u pogledu ulaska lica iz pojedinih država u kojima vlada intenzivna transmisija korona virusa, kao i obaveza izolacije za one koji ulaze na teritoriju BiH iz inostranstva.


VAŽNE ODLUKE I INFORMACIJE

Vlada Brčko Distrikta: Gradonačelnik Brčko Distrikta predstavio je mjere pomoći privredi koje je usvojila Vlada BD. Radi se o sljedećim mjerama: refundiranje isplata minimalne bruto plate za mjesec mart u 2020. godini onim subjektima, pravnim licima i preduzetnicima čiji je rad bio zabranjen; pravo na korištenje subvencije za plaćene poreze i doprinose na plate za obračunate i isplaćene plate za mjesec mart 2020. godine u iznosu od 30% imaju sva ostala preduzeća, preduzetnici i poslovne jedinice (osim banaka, javnih preduzeća, javnih ustanova itd. koji su otkazali ugovor o radu najmanje jednog radnika počev od marta 2020. godine te preduzeća, preduzetnika i poslovnih jedinica koji nisu izvršili uplatu poreza i doprinosa na plate za januar 2020. godine). Više o ovom na sljedećem linku: Informacija.

Poreska uprava RS: Obavijest poreskim obveznicima, poslodavcima i lica koja ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, a kojima je odlukom Republičkog štaba za vanredne situacije, Gradskog štaba za vanredne situacije, ili Opštinskog štaba za vanredne situacije zabranjeno obavljanje djelatnosti, da podnesu pisanu izjavu sa zahtjevom Poreskoj upravi RS. Više o ovom na sljedećem linku: Obavijest.

Agencija za osiguranje RS: Saopštenje u vezi sa zaključivanjem ugovora o osiguranju u uslovima pandemije koronavirusa. Više o ovom na sljedećem linku: Saopštenje.

Agencija za bankarstvo RS: Instrukcija o izvještavanju mikrokreditnih organizacija o privremenim moratorijumima i posebnim mjerama, a u vezi sa Odlukom o privremenim mjerama mikrokreditnim organizacijama za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem Covid-19. Više o ovom na sljedećem linku: Instrukcija.

Vlada Republike Srpske je usvojila sljedeće zaključke, pored gorepomenutog:
  • Zaključak o raspodjeli doniranih proizvoda. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o organizaciji prihvata medicinske pomoći Republici Srpskoj iz Ruske Federacije. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o reagovanju na nestašicu određenih hemikalija i biocida na teritoriji Republike Srpske. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o izmjeni Zaključka o ustupanju prostorija za smještaj fizičkih lica čiji je nalaz testiranja na SARS-CoV2 pozitivan. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o dopuni Zaključka o imenovanju koordinatora republičkih objekata za izolaciju karantinskog tipa. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o dopuni Zaključka o sprovođenju i organizovanju mjere obaveznog karantina za reagovanje na pojavu bolesti izazvane novim korona virusom u Republici Srpskoj. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o postupanju sa robom koja je donirana Republici Srpskoj. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o ograničenju i zabrani kretanja na teritoriji Republike Srpske. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
Grad Banja Luka: Skupština grada Banje Luke na današnjoj vanrednoj sjednici usvojila je set od 13 mjera za pomoć privrednicima i građanima, pogođenim posljedicama aktuelne epidemiološke krize. Više o ovom na sljedećem linku: Informacija.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine: Prijedlog zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica upućen je u parlamentarnu proceduru. Tekst prijedloga možete naći na sljedećem linku: Prijedlog zakona.

PREGLED INFORMACIJA I PROPISA U VEZI SA EPIDEMIJOM COVID-19
  • Vanredno stanje u RS: Odluka o proglašenju vanrednog stanja za teritoriju Republike Srpske je stupila na snagu 3. aprila 2020. godine. Danas je predsjednik Republike Srpske, Željka Cvijanović, donijela Uredbu sa zakonskom snagom o rokovima i postupanju u sudskim postupcima za vrijeme vanrednog stanja za teritoriju Republike Srpske i Uredbu sa zakonskom snagom o prekršaju izazivanja panike i nereda, a koje uredbe su objavljene u Službenom glasniku RS br. 32/20. Navedene uredbe će stupiti na snagu sutra.
  • Policijski čas: u RS od 20h do 05h; u FBIH od 20h do 05h; u Brčko Distriktu od 21h do 05h.
  • Na snazi je zabrana kretanja lica sa navršenih 65 i više godina života u Republici Srpskoj i lica mlađih od 18 godina i lica sa navršenih 65 i više godina života Federaciji Bosne i Hercegovine, s tim što je u RS dozvoljeno da se lica starija od 65 godina mogu do 13. aprila 2020. godine kretati dva puta sedmično, utorkom i petkom od 7 do 10 časova.
  • Ulazak u BIH: I dalje su na snazi restrikcije u pogledu ulaska lica iz pojedinih država u kojima vlada intenzivna transmisija korona virusa. Sva lica po ulasku u BIH primaju se u šatorske karantine tamo gdje su postavljeni odakle se dalje upućuju na izolacije u trajanju od 14 dana (RS i FBiH) odnosno 28 dana u Brčko Distriktu.
  • Granice: Hrvatska, Srbija i Crna Gora su zatvorile granice prema BIH, a ulazak u te zemlje dozvoljen je samo njihovim državljanima, strancima koji imaju prijavljen boravak i vozačima teretnih vozila.
  • Okružni privredni sud u Banjoj Luci oglasio je obavijest o otkazivanju svih ročišta do 13. aprila 2020. godine. Radno vrijeme ovog suda je od 9h do 13h.

VAŽNE ODLUKE I INFORMACIJE

Vlada Republike Srpske je usvojila sljedeće zaključke:
  • Zaključak o radu carinske službe u CI Zvornik (Karakaj). Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o primjeni Instrukcije o postupanju kod donacije lijekova, medicinskih i drugih sredstava. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o kupovini robe za održavanje spremnosti veterinarske službe. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o zabrani kretanja u dane vikenda – zabrana kretanja građana van njihovog mjesta prebivališta/boravišta od subote u 12h do nedjelje u 18h. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
Odgoda plaćanja poreza u RS - Vlada Republike Srpske je donijela Odluku o privremenoj odgodi plaćanja poreskih obaveza ("Sl. glasnik RS", br. 28/2020) po osnovu poreza na dobit, poreza na dohodak, te naknade za unapređenje opštekorisnih funkcija šuma i protivpožarne naknade po godišnjoj poreskoj prijavi za 2019. godinu kojom se rok za plaćanje poreza odgađa sa 31. marta na 30. juni 2020. godine. Prema ovoj Odluci, odgoda plaćanja se odnosi na privredne subjekte (pravna lica i preduzetnici), koji usljed mjera na sprečavanju širenja virusa korona imaju poteškoće u poslovanju o čemu privredni subjekti podnose pismenu izjavu Poreskoj upravi Republike Srpske. Obaveze koje će na osnovu ove odluke biti odgađane, poreski obveznici će izmiriti u ratama do kraja 2020. godine. Obrazac pismene izjave možete naći na sljedećem linku: Obrazac.

Izjava se može podnijeti slanjem na sljedeću imejl adresu odgodaplacanja@poreskaupravars.org ili slanjem putem faksa na sljedeće brojeve:
PC Banja Luka: 051/332-384, PC Prijedor: 052/234-691 ili 052/240-850, PC Doboj: 053/241-950, PC Bijeljina: 055/210-868, PC Zvornik: 056/210-780, PC I. Sarajevo: 057/321-057, PC Trebinje: 059/271-831.

Odgoda plaćanja poreza u FBiH - Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine je takođe produžila rokove za podnošenje poreskih prijava kako slijedi:
  • Prijava poreza na dobit za pravna lica - Obrazac PP-801, Obrazac PP-802, Obrazac PP-803, Obrazac PP-804 i Obrazac PP-805 za 2019. godinu do 30.04.2020. godine;
  • Prijava poreza po odbitku po osnovu dividende (Obrazac POD-815), Prijava poreza po odbitku po osnovu kamate (Obrazac POD-816), Prijava poreza po odbitku po osnovu autorske naknade (Obrazac POD-817), Prijava poreza po odbitku po osnovu ostalih prihoda (Obrazac POD-818), Izjava pravnog lica u svrhu oslobađanja od plaćanja poreza po odbitku na izvoru (Obrazac OP-820), u odnosu na propisani rok, rok se produžava za 30 dana;
  • Godišnja prijava poreza na dohodak - Obrazac GPD-1051 za 2019. godinu do 30.04.2020. godine;
  • Prijave plaćenog poreza na dohodak i doprinosa specifikacije: Obrazac-2001 i Obrazac 20001-A, za plaće isplaćene u martu dostaviti do 30.04.2020. godine i za plaće isplaćene u aprilu dostaviti do 31.05.2020. godine;
  • Samostalni obrtnici za plaćene doprinose u martu Obrazac-2002 ili 2002-A dostaviti do 30.04.2020. godine, a plaćene doprinose u aprilu dostaviti do 31.05.2020. godine;
  • Prijave obračunate plaće, plaćenog poreza na dohodak i doprinosa, Obrazac MIP-1023 za plaće isplaćene u martu dostaviti do 30.04.2020. godine i za plaće isplaćene u aprilu dostaviti do 31.05.2020. godine
Više informacija o ovome možete naći na sljedećem linku: Informacije.

PREGLED INFORMACIJA I PROPISA U VEZI SA EPIDEMIJOM COVID-19
  • Vanredno stanje u RS: Danas je objavljen Sl. glasnik RS br.31/20, u kojem je objavljena Odluka o proglašenju vanrednog stanja za teritoriju Republike Srpske. Ova odluka stupa na snagu sutra, 3. aprila 2020. godine.
  • Policijski čas: u RS od 20h do 05h; u FBIH od 20h do 05h; u Brčko Distriktu od 21h do 05h.
  • Na snazi je zabrana kretanja lica sa navršenih 65 i više godina života u Republici Srpskoj i lica mlađih od 18 godina i lica sa navršenih 65 i više godina života Federaciji Bosne i Hercegovine, s tim što je u RS dozvoljeno da se lica starija od 65 godina mogu do 13. aprila 2020. godine kretati dva puta sedmično, utorkom i petkom od 7 do 10 časova.
  • Ulazak u BIH: I dalje su na snazi restrikcije u pogledu ulaska lica iz pojedinih država u kojima vlada intenzivna transmisija korona virusa. Sva lica po ulasku u BIH primaju se u šatorske karantine tamo gdje su postavljeni odakle se dalje upućuju na izolacije u trajanju od 14 dana (RS i FBiH) odnosno 28 dana u Brčko Distriktu.
  • Granice: Hrvatska, Srbija i Crna Gora su zatvorile granice prema BIH, a ulazak u te zemlje dozvoljen je samo njihovim državljanima, strancima koji imaju prijavljen boravak i vozačima teretnih vozila.
  • Osnovni sud u Banjoj Luci oglasio obavijest o odgađanju svih ročišta i suđenja do 13. aprila 2020. godine.


VAŽNE ODLUKE

Vlada Brčko Distrikta – Izdata naredba o izolaciji zaseoka Peškiri. Više o ovoj informacija možete na sljedećem linku: Naredba.

Vlada Republike Srpske je usvojila dva zaključaka:
  • Zaključak u vezi sa radom zdravstvenih ustanova – apoteka (radnim danom do 18h, vikendom do 15h). Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o obustavljanju javnog prevoza u drumskom saobraćaju. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.

COVID – 19 & PRAVNI IZAZOVI & 5 STAVKI ZA RELAKSIRANJE ZAKUPNIH ODNOSA
Izbijanje zaraze korona virusa (COVID-19) i mjere nadležnih organa koje se preduzimaju u cilju suzbijanja ove zaraze pogađaju i zakupne odnose poslovnih subjekata u Bosni i Hercego-vini („BiH“). U ovom kratkom obavještenju ukazujemo na određene stavke koje bi i zakupci i zakupodavci trebalo da imaju u vidu kako bi relaksirali svoje međusobne odnose i zaštitili svoje interese.

I. O ČEMU BI TREBALO DA RAZMIŠLJA ZAKUPAC

Osnovna briga zakupca koji trpi posljedice krize je da obezbjedi privremeno umanjenje ili pot-puno oslobađanje plaćanja zakupnine. U tom pogledu, zakupci bi trebalo da imaju u vidu sljedeće:

1. Tragajte za odredbama ugovora o zakupu koje Vam idu u prilog (npr. o promijenje-nim okolnostima, višoj sili i sl.)

Ako ugovor o zakupu sadrži odredbe koje regulišu mogućnost korekcije zakupnine usljed ne-mogućnosti (ili otežane mogućnost) plaćanja zakupnine usljed nastanka vanrednih okolnosti, tada ste sretnik koji treba odmah da kontaktira zakupodavca u vezi sa umanjenjem ili potpu-nom obustavom plaćanja zakupnine za određen period.

Ako vaš ugovor o zakupu ne sadrži eksplicitne odredbe o umanjenju ili potpunoj obustavi plaćanja zakupnine, tada treba obratiti pažnju na odredbe koje upućuju na implicitnu obavezu zakupodavca da privremeno koriguje ili potpuno obustavi naplatu zakupnine. To mogu biti odredbe koje govore npr. o obavezi strana da: (i) zajednički očuvaju zakupni odnos; (ii) razmo-tre promjenjene prilike na tržištu; (iii) sarađuju na prevazilaženju problema sa kojima se suo-čava bilo koja od ugovornih strana i sl. Sve navedeno možete koristiti kao argument u pregovorima sa zakupodavcem o privremenom smanjenju ili oslobađanju od plaćanja zakupnine.


2. Moj ugovor o zakupu sadrži samo šablonske odredbe. Šta da radim?

U praksi ipak većina ugovora o zakupu sadrži samo šablonske odredbe o poslovnom prostoru, iznosu zakupnine, rokovima za plaćanje i sl. – ove odredbe Vam sad nisu od pomoći. Čak i da imate ovakav „šablonski“ ugovor, trebalo bi da znate da vam može pomoći pozivanje na neke zakonske odredbe.

U tom pogledu, najviše vam mogu pomoći:
  • odredbe o promijenjenim okolnostima koje su sadržane u članovima 133. do 135. Za-kona o obligacionim odnosima Republike Srpske („ZOO RS“), odnosno istim tim članovima Zakona o obligacionim odnosima Federacije BiH („ZOO FBiH“). Ukratko, novonastale okolnosti se mogu smatrati promijenjenim okolnostima koje vam daju za pravo da zahtijevate izmjenu ugovora, naročito u dijelu koji se odnosi na visinu zakupnine i dinamiku njenog plaćanja. Ove odredbe vam mogu pomoći i ako želite da raski-nete ugovor o zakupu jer smatrate da ova kriza na vas ostavlja ozbiljne posljedice usljed kojih se dugo vremena nećete moći oporaviti, pa čak ni kad kriza prođe;
  • odredbe o nemogućnosti ispunjenja obaveze koje su sadržane u članu 137. ZOO RS, odnosno u istom tom članu ZOO FBiH. Ukoliko zakupninu niste u mogućnosti da plaćate zbog događaja za čiji nastanak niste odgovorni, tada se vaša obaveza na plaćanje zakupnine gasi. Međutim, ovdje trebate imati u vidu da se na ovaj način gasi i čitav ugovor o zakup, pa time i vaše prava da dalje koristite poslovne prostorije.

3. Provjerite da ugovor o zakupu ne sadrži po vas „toksične“ odredbe

Kolokvijalno govoreći, „toksične“ odredbe bi bile sve odredbe u ugovoru o zakupu koje bi mogle da ugroze i otežaju vašu pregovaračku poziciju sa zakupodavcem. To bi mogle da budu neke od sljedećih odredaba:

  • odredba kojom se odričite od prava da se pozovete na promjenjene okolnosti. Pozivanjem na promjenjene okolnosti nastale izbijanjem zaraze korona virusom bi eventualno mogli ishoditi umanjenje zakupnine. Naš zakon dozvoljava da se ugovorom odreknete ovog prava. Međutim, odricanje od ovog prava nema pravno dejstvo ako je suprotno zakonskom načelu savjesnosti i poštenja. U tom pogledu, ako vaš ugovor sadrži ovakvu odredbu o odricanju tada je potrebno podrobnije ispitati vaš slučaj, uzimajući u obzir sve konkretne činjenice i stavove relevantne sudske prakse;
  • odredbe o proširenju vaše odgovornosti i u slučajevima kad inače ne odgovarate za neispunjenje vaših obaveza. Naš zakon dozvoljava i ove odredbe, ali slično kao i u prethodnoj tački, takve odredbe nemaju pravno dejstvo ako su suprotne zakonskom načelu savjesnosti i poštenja.

4. Raspitajte se za mjere koje donose nadležni organi

Pojedine mjere koje donose nadležni organi mogu vam značajno olakšati položaj. Tako su na primjer pojedini organi javne vlasti donijeli odluke o umanjenju ili čak potpunom oslobađanju od plaćanja zakupnina. Prema javno dostupnim podacima, sljedeći subjekti su donijeli odluke o umanjenju ili potpu-nom oslobađanju plaćanja zakupnina:

  • Grad Banja Luka je: (i) oslobodio plaćanja zakupnine sve zakupce poslovnih prostora koji, u skladu sa ugovorom pod posebnim uslovima, zakupljuju poslovne prostore u vlasništvu Grada Banja Luka. Ovi zakupci su oslobođeni plaćanja zakupnine za tri mjeseca u toku 2020. godine; (ii) oslobodio plaćanja zakupnine sve zakupce poslovnih prostora koji zakupljuju poslovne pro-store u vlasništvu grada, a kojima je rad u potpunosti ograničen. Ovi zakupci su oslobođeni plaćanja zakupnine za tri mjeseca u toku 2020. godine. Zakupci kojima je rad ograničen, ali ne potpuno, oslobođeni su plaćanja zakupnine za dva mjeseca ove 2020. godine; (iii) preporučio svim zakupodavcima da se u potpunosti ili većim dijelom odreknu prihoda od zakupa u sluča-jevima da je zakupcu zabranjeno ili ograničeno obavljanje djelatnosti ili je kod tih zakupaca došlo do značajnog pada prihoda i djelatnosti;
  • Vlada FBiH je odlučila da umanji zakupnine za 50 % za poslovne prostore koje je FBiH dala u zakup. Takođe, Vlada FBiH razmatra mogućnost da potpuno obustavi naplatu zakupnina za period od 1. aprila pa do prestanka stanja nesreće uzrokovanog pandemijom korona virusa;
  • Kanton Sarajevo je smanjio visinu zakupnina za 50 % svim licima kojima Kanton Sarajevo izdaje poslovne prostorije u zakup;
  • Opština Stari Grad Sarajevo je ukinula zakupnine za april 2020. godine za sve zakupce kojima izdaje u zakup poslovne prostore, ali pod uslovom da im nije zabranjen rad (npr. zakupnine će i dalje biti dužni da plaćaju apoteke, pekare, banke i sl.).


5. Pregovarajte, pregovarajte, pregovarajte

Nemojte čekati da vas zakupodavac opominje za plaćanje dospjelih zakupnina. Čim procijenite da ne možete plaćati zakupninu obratite se vašem zakupodavcu u cilju relaksacije vašeg odnosa, tj. privremenog umanjenja ili potpunog ukidanja plaćanja zakupnina. Prije obraćanja zakupodavcu, analizirajte stavke navedene u odjeljcima 1. do 4. iznad. U pregovorima sa zaku-podavcem poželjno je voditi računa i o sljedećem:
  • Pismena forma. Neka vaš zahtjev bude u pismenoj formi, kako biste sutra mogli lakše da dokažete da ste savjesno pregovarali u cilju ispunjenja vaših ugovornih obaveza. Neka stil pisanja bude odmjeren, bez pretjeranih zahtijeva i uslovljavanja jer za ovu krizu nije odgovoran ni zakupodavac;
  • Iznesite precizno i koncizno vaše argumente i zahtjeve. Na ovakav način dajete savje-snom zakupodavcu jasnu sliku vašeg problema i mogućnost da razmotri vašu odluku. Nekad će vaš pismeni predlog čitati direktor ili pravnik zaposlen kod zakupodavca koji će htijeti da vam pomogne – sa jasnim i ubjedljivim argumentima ovom licu olakšavate da pred upravom ili vlasnicima zakupodavca opravda vaše zahtjeve. Kad obrazlažete argumente, imajte u vidu tačke od 1. do 4. iznad;
  • Razmotrite i sve druge „vanpravne“ argumente. Kao što je navedeno u odjeljku 4. iznad, mnogi zakupodavci (za sad javni subjekti) odobravaju određena umanjenja ili potpuna oslobađanja plaćanja zakupnine. Ove činjenice svakako treba navesti u dopisu vašem zakupodavcu i istaći da se radi o dobrom primjeru poslovne prakse. Pored navedenog, sasvim je opravdano da novac koji „uštedite“ na zakupninama usmjerite za druge ciljeve, npr. za izmirenje plata radnika – ako namjeravate ovako postupiti to sva-kako trebate spomenuti i vašem zakupodavcu.

II. O ČEMU BI TREBALO DA RAZMIŠLJA ZAKUPODAVAC

Osnovna briga zakupodavaca je da obezbjedi stabilnu naplatu zakupnina u ovom periodu poslovne krize. Dodatno, zakupodavci se već suočavaju sa zahtjevima zakupaca za privreme-nim umanjenjem ili čak potpunim ukidanjem plaćanja zakupnina. Pri suočavanju sa ovim iza-zovima, zakupodavci bi trebalo da imaju u vidu sljedeće:

1. Analizirajte ugovor o zakupu da biste spremno dočekali eventualni zahtjev zakupca za privremenim smanjenjem ili ukidanjem zakupnine

Pogledajte da li ugovor o zakupu sadrži odredbe koje pogoduju:
  • zakupcu (detaljnije u odjeljku I. 1 iznad). Ako je to slučaj, tada je sve zahtjeve zakupca potrebno razmotriti sa pojačanom pažnjom. To ipak ne znači da je zahtjeve zakupca potrebno automatski prihvatiti. Poželjno je provjeriti (kroz dodatne upite zakupcu, putem javno dostupnih izvora i sl.) i druge činjenice koje su bitne za donošenje vaše odluke. U tom pogledu, dobro bi bilo steći saznanja o sljedećem: (i) da li se zakupcu zaista smanjio obim poslovanja (npr. ako je zakupac apoteka koja sad radi sa pojačanim obimom posla, onda će možda zahtjev zakupca trebati odbiti); (ii) u kojem obimu je zakupcu onemogućeno obavljanje djelatnosti. Ako zakupac ima mogućnost da ograničeno obavlja djelatnost i da tom prilikom stiče prihod, tada svakako ne bi bio opravdan zahtjev zakupca za potpunim ukidanjem zakupnine;
  • vama, kao zakupodavcu. Ovo bi, između ostalog, mogle da budu odredbe koje su „toksične“ po zakupca (detaljnije u odjeljku I. 3 iznad). Samo postojanje ovih odredbi u ugovoru vama daje izvjesnu prednost, ali nipošto ne znači da vas oslobađa obaveze da razmotrite, i eventualno, uvažite pojedine zahtjeve zakupca. Praktično nijedna odredba ugovora vas ne može zaštiti ako sud u slučaju eventualnog spora zaključi da ste postupali suprotno načelu savjesnosti i poštenja. Dodatno, posebno vodite računa ako se radi o ugovoru o zakupu koji ste vi kao zakupodavac unaprijed pripremili i dali zakupcu „samo na potpis“. U slučaju spora, sud ima dužnost da sve nejasne odredbe takvog u-govora tumači u korist zakupca (član 100. ZOO RS i FBiH).

2. Jasno iskomunicirajte sa zakupcem razloge zbog kojih ne možete u potpunosti ili djelimično udovoljiti njegovim zahtjevima

Zapamtite – obaveza plaćanja zakupnine je na zakupcu i naši zakoni ne sadrže opšte pravilo da bi zakupodavac trebalo da snosi rizik nemogućnosti plaćanja zakupnine od strane zakupca. Drugim riječima, vi ste dužni da se ponašate savjesno prema zakupcu kao drugo ugovornoj strani, ali to ne znači da je plaćanje zakupnine vaša obaveza. U tom pogledu, svakako je preporučljivo da istaknete razloge zbog kojih ne možete izaći u susreti zahtjevima zakupca (bilo u cijelosti ili djelimično). Ovdje navodimo samo neke od opravdanih razloga za potpuno ili djelimično odbijanje zahtjeva zakupca: (i) prihodi od zakupnine vam služe za otplatu kredita za zgradu u kojoj se nalazi poslovni prostor, a banka vam nije odobrila moratorijum na otplatu kredita; (ii) vaš zakupodavac nije prihvatio vaše zahtjeve za umanjenjem zakupnine, pa stoga ne možete ni vi da prihvatite zahtjeve podzakupca.


3. Sve dok traje ova kriza prednost dajte vansudskom rješavanju sporova

Sudovi u ovom periodu krize rade u veoma ograničenim kapacitetima i rješavaju samo hitne predmete. Ovo znači da obraćanjem sudu u ovom trenutku vjerovatno nećete postići željeni efekat. Naravno ovo se ne odnosi na slučajeve u kojima bi vaše pravo eventualno moglo da zastari zbog zakašnjelog obraćanja sudu.

Umjesto obraćanja sudu (tamo gdje za sad nije neophodno), pokušajte da zaštitu vaših interesa u odnosu sa zakupcem riješite vansudskim putem. Na primjer, ako i pristanete da zakupcu pro-longirate plaćanje zakupnine ili da umanjite zakupninu, postarajte se da imate „jak instrument“ da ta svoja potraživanja naplatite kad prođe period krize. Ovo se na primjer, može uraditi tako što ćete za zakupcem zaključiti aneks ugovora o zakupu u formi notarske izvršne isprave, koja će vam u budućnosti omogućiti direktno pokretanje izvršnog postupka protiv zakupca koji ne bude izmirivao svoje obaveze.


4. Oslobađanje poslovnih prostorija možete izvršiti samo na dva načina: (i) uz saglasnost zakupca; ili (ii) putem suda

Naš zakon ne dozvoljava da samoinicijativno preuzmete posjed poslovnih prostorija kad ugovor o zakupu prestane da proizvodi dejstvo (npr. jer ste ga raskinuli zbog neplaćanja zakupnine). Ako zakupac ne želi dobrovoljno da napusti poslovni prostor, tada je neophodno obraćanje sudu u cilju ostvarenja prisilnog ispražnjenja i predaje poslovnog prostora. Svako vaše samoinicijativno zauzimanje poslovnog prostora potencijalno vodi do: (i) eventualne tužbe zakupca protiv vas za smetanje posjeda u kojem će se samo utvrđivati da li ste vi „preoteli prostor“, a ne i o vašim pravima da ponovo uđete u poslovni prostor; (ii) eventualne tužbe protiv vas zbog naknade štete nastale usljed nezakonitog oduzimanja prostora; i (iii) eventualne kri-vične odgovornosti za samovlasno pribavljanje vaših prava.


5. Pregovarajte, pregovarajte, pregovarajte

U ovom periodu krize, treba razmotriti sve opravdane zahtjeve zakupca jer ćete u ovim uslovima teško naći novog zakupca koji će htijeti da uzme vaše poslovne prostorije u zakup. Ovim pregovorima je potrebno pristupiti fer i korektno, ali i oprezno kako bi zaštitili i vaša prava i interese. U tom smislu, i zakupodavci kod ovih pregovora trebaju nastojati da se: (i) oni vode u pismenoj formi; (ii) argumenti i (protiv)zahtjevi zakupodavca iznesu jasno i koncizno; i (iii) ubjedljivim razlozima obrazloži odbijanje svih ili pojedinih zahtjeva zakupca.


III. KONTEKST OBAVJEŠTENJA

Sve navedeno predstavlja okvirni pregled vezano za relaksiranje zakupnih odnosa opterećenih izbijanjem zaraze virusom korona. Ništa od navedenog ne predstavlja pravni savjet niti preu-zimamo bilo kakvu odgovornost u slučaju postupanja po gore navedenom.

Za detaljnije informacije u vezi sa gore navedenim možete se obratiti na sljedeće adrese:

Stevan Dimitrijević
Partner | Advokat
T | F +387 51 962 600
M +387 65 589 149
E-mail: stevan.dimitrijevic@dimitrijevicpartners.com

Đorđe Dimitrijević
Stariji saradnik | Advokat
T | F +387 51 962 600
M +387 65 596 731
E-mail: djordje.dimitrijevic@dimitrijevicpartners.com

GENERALNI PREGLED INFORMACIJA I PROPISA U VEZI SA EPIDEMIJOM COVID-19
  • Podsjećamo da je Narodna Skupština Republike Srpske donijela odluku kojom se proglašava vanredno stanje u Republici Srpskoj. Ova odluka još nije stupila na snagu.
  • Policijski čas: u RS od 20h do 05h; u FBIH od 20h do 05h; u Brčko Distriktu od 21h do 05h.
  • Na snazi je zabrana kretanja lica sa navršenih 65 i više godina života u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, s tim da je Republički štab za vanredne situacije RS donio odluku da se lica starija od 65 godina mogu u narednih 14 dana (do 13. aprila 2020. godine) kretati dva puta sedmično, utorkom i petkom od 7 do 10 časova.
  • Republički Štab za vanredne situacije RS je donio odluku da je za građane koji žive u ruralnim područjima starosna granica za kretanje 75 godina života.
  • Ulazak u BIH: Sva lica po ulasku u BIH primaju se u šatorske karantine tamo gdje su postavljeni odakle se dalje upućuju na izolacije u trajanju od 14 dana. Prilikom određivanja izolacije, uručuje se rješenje, a nepoštovanje izolacije povlači prekršajnu i krivičnu odgovornost. Predsjedništvo BIH zahtijeva zatvaranje graničnih prelaza koji nemaju šatorski karantin za ljude od Vijeća ministara BIH, ali o ovom nije još odlučeno. Građani RS koji su pozitivni na Covid-19 biće smješteni u studentski dom Nikola Tesla u 1 i 2 paviljon, u Banjaluci. Širom Srpske opremljene su i opremaju se dvorane, sale i drugi objekti koji će služiti za 14-dnevnu izolaciju licima koja budu ulazila u BIH a ispostavi se da su negativni na test korona virusa, kao i za one koji budu prekršili mjere kućne izolacije (a nisu zaraženi).
  • Ulazak u BIH iz pojedinih zemalja: Zabranjuje se ulazak stranim državljanima koji ulaze u Bosnu i Hercegovinu s područja sa intenzivnom transmisijom korona virusa, a posebno iz provincija Kine (Wuhan), Južne Koreje, Japana, Italije, Irana, Francuske, Rumunije, Njemačke, Austrije, Španije, Švicarske i Belgije. Savjet Ministara BH će donijeti odluku o ukidanju zabrane pojedinačno za svaku od nabrojanih država nakon prestanka razloga za propisivanje ovih zabrana.
  • Granice: Hrvatska, Srbija i Crna Gora su zatvorile granice prema BIH, a ulazak u te zemlje dozvoljen je samo njihovim državljanima, strancima koji imaju prijavljen boravak i vozačima teretnih vozila. Srbija nije zatvorila samo granične prelaze Karakaj, Vardište i Rača prema BIH koji ostaju otvoreni samo za robni saobraćaj. Crna Gora nije zatvorila samo granični prelaz Klobuk Ilino Brdo prema BIH koji ostaje otvoren samo za robni saobraćaj. Hrvatska dozvoljava prolaz kroz svoje granice samo za tranzitni promet teretnih vozila. Hrvatska nije zatvorila samo granične prelaze Stara Gradiška, Slavonski Šamac, Velika Kladuša, Bijača, Kamensko, Izačići, Slavonski Brod i Gradina prema BIH koji ostaju otvoreni samo za robni saobraćaj.
  • Zabrana rada svim ugostiteljskim objektima, pozorištima, kino salama, svadbenim salonima, igraonicama, privatnim stomatološkim ordinacijama, priređivačima igara na sreću, frizerskim i kozmetičkim salonima, rada sportskih organizacija i škola sporta, te treninga i organizovanja takmičenja za sportiste svih kategorija, itd. te zabrana svih javnih okupljanja.
  • U Banjoj Luci se od se od petka (3. aprila 2020. godine) zatvaraju park Mladen Stojanović, Banj brdo, obala Vrbasa uz Zeleni most i teretane na otvorenom. Taj dan će u Banjoj Luci ujutro od 7 do 11 časova biti ograničeno kretanje za sve druge osobe osim starijih od 65 godina osim onih koje moraju ići na posao ili da obave neodložene ljekarske preglede.
  • Rad prodavnica u kojima se prodaju prehrambeni proizvodi i roba široke potrošnje: Radno vrijeme od 7h do 18h.
  • U Republici Srpskoj dozvoljen je rad pijaca od 7h do 15h uz poštovanje svih propisanih mjera. U Federaciji BIH je obustavljen rad pijaca, osim otvorenih pijačnih prostora uz osiguranje protoka kupaca uz distancu od 1,5 metar uz poštovanje svih ostalih mjera.
  • Apoteke/poljoprivredne apoteke: Radno vrijeme do 18h.
  • Saobraćaj: Za sad se drumski saobraćaj odvija nesmetano, uz promjene u režimu javnog saobraćaja. Željeznice FBIH i RS su privremeno obustavile međuentitetski promet brzih putničkih vozova koji prometuju na relaciji Sarajevo – BiHać – Sarajevo i Sarajevo – Banja Luka – Sarajevo, i Maglaj-Zenica-Maglaj. Vazdušne granice BIH su zatvorene. U pojedinim gradovima i opštinama u BH javni prevoz je ukinut, osim redukovanih linija.
  • Rad državnih/republičkih/federalnih organa: Većina organa radi u skraćenom radnom vremenu, uz smanjen obim rada i smanjen broj zaposlenih koji dolaze na posao, dok je rad strankama uglavnom ograničen do 14h.
  • Vrtići, škole, fakulteti i ostale obrazovne ustanove: Do daljnjeg obustava nastave u školama i fakultetima, s tim da se nastava/časovi prikazuje putem televizijskih kanala i onlajn (putem platforme Google classroom ili na drugi način). Većini vrtića obustavljen rad.
  • Mjesta rada: Nadležni organi u BIH su preporučili radnicima i poslodavcima širom BIH da organizuju svoj rad od kuće, ukoliko je to moguće, uzimajući u obzir prirodu posla.
  • Oko 40.000 ljudi je u izolaciji i pod nadzorom u BIH.


VAŽNE INFORMACIJE

Granična policija BH – Privremeno zatvoreni granični prelazi za pogranični promet između Republike Hrvatske i BiH. Više informacija na sljedećem linku: Saopštenje.

Savjet ministara BH - Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o privremenom zatvaranju graničnih prijelaza u zračnom prometu za promet putnika u Bosni i Hercegovini. Odluka će se primjenjivati do 30. 04. 2020. godine do 24:00 časova. Više informacija na sljedećem linku: Odluka.

FBH Agencija za bankarstvo - Obavijest o Odlukama o privremenim mjerama u pogledu obaveza subjekata bankarskog sistema za dostavu izvještaja Agenciji za bankarstvo Federacije BiH. Više informacija na sljedećem linku: Obavjest.

Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Brčko Distrikta - presjek stanja u Brčko Distriktu za dan 01.04.2020. godine do 15h. Više informacija na sljedećem linku: Presjek stanja.

Vlada Republike Srpske je usvojila niz zaključaka:
  • Zaključak o davanju ovlašćenja ministru zdravlja i socijalne zaštite za potpisivanje ugovora o skladištenju lijekova i drugih sredstava za zaštitu zdravlja. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o obaveznoj policijskoj pratnji lica koja ulaze u Republiku Srpsku. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o kontroli smještaja u karantin. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o izmjeni zaključaka o formiranju stručno-operativnog tima. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.

Vlada Unsko-sanskog kantona - Obavijest Kantonalnog štaba civilne zaštite Unsko-sanskog kantona i Kriznog štaba Ministarstva zdravstva USK sa stanjem na dan 01.04.2020. godine. Više informacija na sljedećem linku: Obavjest.

Takođe, Vlada Unsko-sanskog kantona je usvojila naredbu upućenu domovima zdravlja u USK. Naredba na sljedećem linku: Naredba i naredbu upućenu Crvenom krstu. Naredba na sljedećem linku: Naredba.

ChambersLogo

CEE Deal of the Year nagrada za 2019. godinu
Sa zadovoljstvom objavljujemo da su Dimitrijević i partneri dobitnici Deal of the Year nagrade za 2019. godinu za Bosnu i Hercegovinu.

Nagradu Deal of the Year svake godine dodjeljuje CEE Legal Matters magazin, prepoznajući na ovaj način najznačajnije transkacije u kojima su advokatske firme koje posluju u jurisdikcijama Srednje i Istočne Evrope savjetovale svoje klijente.

Dimitrijević i partneri tim, predvođen partnerom Stevanom Dimitrijevićem, bio je angažovan kao savjetnik pri prodaji Elta Kabela Telekomu Srpske, a koja transakcija predstavlja jednu od najznačajnijih akvizicija u telekom industriji.

GENERALNI PREGLED INFORMACIJA I PROPISA U VEZI SA EPIDEMIJOM COVID-19
  • Podsjećamo da je Narodna Skupština Republike Srpske donijela odluku kojom se proglašava vanredno stanje u Republici Srpskoj. Ova odluka još nije stupila na snagu.
  • Policijski čas: u RS od 20h do 05h; u FBIH od 20h do 05h; u Brčko Distriktu od 21h do 05h.
  • Na snazi je zabrana kretanja lica sa navršenih 65 i više godina života u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, s tim da je Republički štab za vanredne situacije RS donio odluku da se lica starija od 65 godina mogu u narednih 14 dana (do 13. aprila 2020. godine) kretati dva puta sedmično, utorkom i petkom od 7 do 10 časova.
  • Republički Štab za vanredne situacije RS je donio odluku da je za građane koji žive u ruralnim područjima starosna granica za kretanje 75 godina života.
  • Ulazak u BIH: Sva lica po ulasku u BIH primaju se u šatorske karantine tamo gdje su postavljeni odakle se dalje upućuju na izolacije u trajanju od 14 dana. Prilikom određivanja izolacije, uručuje se rješenje, a nepoštovanje izolacije povlači prekršajnu i krivičnu odgovornost. Predsjedništvo BIH zahtijeva zatvaranje graničnih prelaza koji nemaju šatorski karantin za ljude od Vijeća ministara BIH, ali o ovom nije još odlučeno. Građani RS koji su pozitivni na Covid-19 biće smješteni u studentski dom Nikola Tesla u 1 i 2 paviljon, u Banjaluci. Širom Srpske opremljene su i opremaju se dvorane, sale i drugi objekti koji će služiti za 14-dnevnu izolaciju licima koja budu ulazila u BIH a ispostavi se da su negativni na test korona virusa, kao i za one koji budu prekršili mjere kućne izolacije (a nisu zaraženi).
  • Ulazak u BIH iz pojedinih zemalja: Zabranjuje se ulazak stranim državljanima koji ulaze u Bosnu i Hercegovinu s područja sa intenzivnom transmisijom korona virusa, a posebno iz provincija Kine (Wuhan), Južne Koreje, Japana, Italije, Irana, Francuske, Rumunije, Njemačke, Austrije, Španije, Švicarske i Belgije. Savjet Ministara BH će donijeti odluku o ukidanju zabrane pojedinačno za svaku od nabrojanih država nakon prestanka razloga za propisivanje ovih zabrana.
  • Granice: Hrvatska, Srbija i Crna Gora su zatvorile granice prema BIH, a ulazak u te zemlje dozvoljen je samo njihovim državljanima, strancima koji imaju prijavljen boravak i vozačima teretnih vozila. Srbija nije zatvorila samo granične prelaze Karakaj, Vardište i Rača prema BIH koji ostaju otvoreni samo za robni saobraćaj. Crna Gora nije zatvorila samo granični prelaz Klobuk Ilino Brdo prema BIH koji ostaje otvoren samo za robni saobraćaj. Hrvatska dozvoljava prolaz kroz svoje granice samo za tranzitni promet teretnih vozila. Hrvatska nije zatvorila samo granične prelaze Stara Gradiška, Slavonski Šamac, Velika Kladuša, Bijača, Kamensko, Izačići, Slavonski Brod i Gradina prema BIH koji ostaju otvoreni samo za robni saobraćaj.
  • Zabrana rada svim ugostiteljskim objektima, pozorištima, kino salama, svadbenim salonima, igraonicama, privatnim stomatološkim ordinacijama, priređivačima igara na sreću, frizerskim i kozmetičkim salonima, rada sportskih organizacija i škola sporta, te treninga i organizovanja takmičenja za sportiste svih kategorija, itd. te zabrana svih javnih okupljanja.
  • Rad prodavnica u kojima se prodaju prehrambeni proizvodi i roba široke potrošnje: Radno vrijeme od 7h do 18h.
  • U Republici Srpskoj omogućeno je da rade objekti koji se bave prodajom tehničke robe, koji prodaju građevinske materijale, vodo i elektro instalacije od 7h do 15h.
  • U Republici Srpskoj dozvoljen je rad pijaca (na veliko, na malo, stočne pijace) od 7h do 15h uz poštovanje svih propisanih mjera. U Federaciji BIH je obustavljen rad pijaca, osim otvorenih pijačnih prostora uz osiguranje protoka kupaca uz distancu od 1,5 metar uz poštovanje svih ostalih mjera.
  • Apoteke/poljoprivredne apoteke: Radno vrijeme do 18h.
  • Saobraćaj: Za sad se drumski saobraćaj odvija nesmetano, uz promjene u režimu javnog saobraćaja. Željeznice FBIH i RS su privremeno obustavile međuentitetski promet brzih putničkih vozova koji prometuju na relaciji Sarajevo – BiHać – Sarajevo i Sarajevo – Banja Luka – Sarajevo, i Maglaj-Zenica-Maglaj. Vazdušne granice BIH su zatvorene. U pojedinim gradovima i opštinama u BH javni prevoz je ukinut, osim redukovanih linija.
  • Rad državnih/republičkih/federalnih organa: Većina organa radi u skraćenom radnom vremenu, uz smanjen obim rada i smanjen broj zaposlenih koji dolaze na posao, dok je rad strankama uglavnom ograničen do 14h.
  • Vrtići, škole, fakulteti i ostale obrazovne ustanove: Do daljnjeg obustava nastave u školama i fakultetima, s tim da se nastava/časovi prikazuje putem televizijskih kanala i onlajn (putem platforme Google classroom ili na drugi način). Većini vrtića obustavljen rad.
  • Mjesta rada: Nadležni organi u BIH su preporučili radnicima i poslodavcima širom BIH da organizuju svoj rad od kuće, ukoliko je to moguće, uzimajući u obzir prirodu posla.
  • Oko 40.000 ljudi je u izolaciji i pod nadzorom u BIH.


VAŽNE INFORMACIJE

Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine – U UIO BH je usvojena Odluka o određivanju privremenog načina rada carinskih ispostava za vrijeme trajanja vanrednih mjera u Bosni i Hercegovini. Više informacija na sljedećem linku: Odluka UIO BH.

Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Brčko Distrikta - presjek stanja u Brčko Distriktu za dan 31.03.2020. godine do 11.15h. Više informacija na sljedećem linku: Saopštenje odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge.

Vlada Brčko Distrikta je danas usvojila naredbu o produženju roka izolacije osobama kojima je izdato rješenje o izolaciji sa 14 (četrnaest) dana na 28 (dvadeset i osam) dana. Više informacija na sljedećem linku: Naredba.

Takođe, Vlada Brčko Distrikta je danas predstavila mjere pomoći privredi a što uključuje refundaciju isplata minimalne bruto plate onim subjektima, pravnim licima i preduzetnicima čiji je rad bio zabranjen. Više informacija na sljedećem linku: Mjere pomoći privredi.

Vlada Republike Srpske je usvojila niz zaključaka:
  • Zaključak o produžetku primjene pojedinih zaključaka Republičkog štaba za vanredne situacije do 13. aprila 2020. godine. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o organizaciji i radu republičkih objekata za izolaciju karantinskog tipa. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o održavanju aprilskog ispitnog roka. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o obavezama JZU Univerzitetsko klinički centra i JZU bolnica. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o obavezama domova zdravlja. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o izmještanju republičkog karantina sa Graničnog prelaza Šepak na Granični prelaz Karakaj. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o dozvoli kretanja licima sa navršenih 65 i više godina života utorkom i petkom u periodu od 7h do 10h. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o dodjeli novčane pomoći javnim kuhinjama. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o vođenju evidencije lica koja ulaze i izlaze iz karantina. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.
  • Zaključak o obaveznom sprovođenju mjera za reagovanje na pojavu bolesti izazvane novim virusom korona. Zaključak možete pronaći na sljedećem linku: Zaključak.

Vlada Unsko-sanskog kantona - Obavijest Kantonalnog štaba civilne zaštite Unsko-sanskog kantona i Kriznog štaba Ministarstva zdravstva USK sa stanjem na dan 31.03.2020. godine. Više informacija na sljedećem linku: Obavjest.

Vlada Srednjobosanskog kantona – Donesena je dopuna naredbe broj: 01-40-8-1/20-3 u vezi funkcionisanja sekundarnih / alternativnih smještajnih kapaciteta. Dopunu naredbe možete naći na sljedećem linku: Dopuna naredbe.

Vlada Hercegbosanskog kantona – Donesena je naredba o produžavanju važenja pojedinih naredbi koje je krizni štab ovog kantona donio u vezi sa epidemijom Covid-19. Važenje naredbi se produžava do daljnjeg. Više informacija na sljedećem linku: Naredba.

GENERALNI PREGLED INFORMACIJA I PROPISA U VEZI SA EPIDEMIJOM COVID-19
  • Podsjećamo da je Narodna Skupština Republike Srpske donijela odluku kojom se proglašava vanredno stanje u Republici Srpskoj. Ova odluka još nije stupila na snagu.
  • Policijski čas: u RS od 20h do 05h; u FBIH od 18h do 05h; u Brčko Distriktu od 21h do 05h.
  • Na snazi je zabrana kretanja lica sa navršenih 65 i više godina života u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, s tim da je Republički štab za vanredne situacije RS donio odluku da će se stariji od 65 godina moći u narednih 14 dana (do 13. aprila 2020. godine) kretati dva puta sedmično, utorkom i petkom od 7 do 10 časova.
  • Republički Štab za vanredne situacije RS je donio odluku da je za građane koji žive u ruralnim područjima starosna granica za kretanje 75 godina života
  • Ulazak u BIH: Sva lica po ulasku u BIH primaju se u šatorske karantine tamo gdje su postavljeni odakle se dalje upućuju na izolacije u trajanju od 14 dana. Prilikom određivanja izolacije, uručuje se rješenje, a nepoštovanje izolacije povlači prekršajnu i krivičnu odgovornost. Predsjedništvo BIH zahtijeva zatvaranje graničnih prelaza koji nemaju šatorski karantin za ljude od Vijeća ministara BIH, ali o ovom nije još odlučeno. Građani koji su pozitivni na Covid 19 biće smješteni u studentski dom Nikola Tesla u 1 i 2 paviljon, u Banjaluci. Širom Srpske opremaju se dvorane, sale i drugi objekti koji će služiti za 14-dnevnu izolaciju licima koja budu ulazila u BIH a ispostavi se da su negativni na test korona virusa, kao i za one koji budu prekršili mjere kućne izolacije (a nisu zaraženi).
  • Ulazak u BIH iz pojedinih zemalja: Zabranjuje se ulazak stranim državljanima koji ulaze u Bosnu i Hercegovinu s područja sa intenzivnom transmisijom korona virusa, a posebno iz provincija Kine (Wuhan), Južne Koreje, Japana, Italije, Irana, Francuske, Rumunije, Njemačke, Austrije, Španije, Švicarske i Belgije.
  • Granice: Hrvatska, Srbija i Crna Gora su zatvorili granice prema BIH, a ulazak u te zemlje dozvoljen je samo njihovim državljanima, strancima koji imaju prijavljen boravak i vozačima teretnih vozila. Srbija nije zatvorila samo granične prelaze Karakaj, Vardište i Rača prema BIH koji ostaju otvoreni samo za robni saobraćaj. Crna Gora nije zatvorila samo granične prelaze Klobuk Ilino Brdo prema BIH koji ostaje otvoren samo za robni saobraćaj. Hrvatska dozvoljava prolaz kroz svoje granice samo za tranzitni promet teretnih vozila. Hrvatska nije zatvorila samo granične prelaze Nova Sela, Stara Gradiška, Slavonski Šamac, Velika Kladuša, Bijača, Kamensko, Izačići, Slavonski Brod i Gradina prema BIH koji ostaju otvoreni samo za robni saobraćaj.
  • Zabrana rada svim ugostiteljskim objektima, pozorištima, kino salama, svadbenim salonima, igraonicama, privatnim stomatološkim ordinacijama, priređivačima igara na sreću, rada sportskih organizacija i škola sporta, te treninga i organizovanja takmičenja za sportiste svih kategorija te zabrana svih javnih okupljanja.
  • Rad prodavnica u kojima se prodaju prehrambeni proizvodi i roba široke potrošnje:Radno vrijeme od 7h do 18h.
  • U Republici Srpskoj omogućeno je da rade objekti koji se bave prodajom tehničke robe, koji prodaju građevinske materijale, vodo i elektro instalacije.
  • Trenutno je zabranjen rad pijacama u Republici Srpskoj, ali je Vlada RS najavila da će u narednom periodu biti omogućen njihov rad u RS, uz poštovanje svih propisanih mjera. U Federaciji BIH je obustavljen rad pijaca, osim otvorenih pijačnih prostora uz osiguranje protoka kupaca uz distancu od 1,5 metar uz poštovanje svih ostalih mjera.
  • Apoteke/poljoprivredne apoteke:Radno vrijeme do 18h.
  • Saobraćaj:Za sad se drumski saobraćaj odvija nesmetano, uz promjene u režimu javnog saobraćaja. Željeznice FBIH i RS su privremeno obustavile međuentitetski promet brzih putničkih vozova koji prometuju na relaciji Sarajevo – BiHać – Sarajevo i Sarajevo – Banja Luka – Sarajevo, i Maglaj-Zenica-Maglaj. Vazdušne granice BIH su zatvorene. Od juče je u Banjoj Luci ukinut javni prevoz, postoje posebne redukovane linije za UKC i Ortopediju.
  • Rad državnih/republičkih/federalnih organa: Većina organa radi u skraćenom radnom vremenu, uz smanjen obim rada i smanjen broj zaposlenih koji dolaze na posao, dok je rad strankama uglavnom ograničen do 14h.
  • Vrtići, škole, fakulteti i ostale obrazovne ustanove: Do daljnjeg obustava nastave u školama i fakultetima, s tim da se nastava/časovi prikazuje putem televizijskih kanala i onlajn (putem platforme Google classroom ili na drugi način). Većini vrtića obustavljen rad.
  • Mjesta rada:Nadležni organi u BIH su preporučili radnicima i poslodavcima širom BIH da organizuju svoj rad od kuće, ukoliko je to moguće, uzimajući u obzir prirodu posla.
  • Oko 40.000 ljudi je u izolaciji i pod nadzorom u BIH.


VAŽNE INFORMACIJE

Agencija za bankarstvo RS Agencija za bankarstvo RS je izdala saopštenje za javnost povodom podzakonskih propisa Agencije za bankarstvo Republike Srpske vezano za pandemiju COVID-19. Više informacija na sljedećem linku: Saopštenje za javnost.

Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Brčko Distrikta - opresjek stanja u Brčko Distriktu za dan 27.03.2020. godine do 15h. Više informacija na sljedećem linku Saopštenje odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge.

Agencija za osiguranje FBIH - Agencija za osiguranja FBIH je izdala preporuke društvima za osiguranje/reosiguranje. Više informacija na sljedećem linku: Preporuka osiguranja.

Vlada Kantona Sarajevo - Vlada KS donijela je zaključak o zabrani i javnih i privatnih okupljanja sa više od 20 osoba u KS. Više informacija na sljedećem linku: Zabrana javnih i privatnih okupljanja.

Vlada Unsko-sanskog kantona – Obavijest Kantonalnog štaba civilne zaštite Unsko-sanskog kantona i Kriznog štaba Ministarstva zdravstva USK sa stanjem na dan 30.03.2020. godine. Više informacija na sljedećem linku: Obavjest.

Vlada Srednjobosanskog kantona - Donesena je izmjena naredbe o zabrani kretanja građana. Izmjenu naredbe možete naći na sljedećem linku: Izmjena naredbe o zabrani kretanja gradjana.

COVID – 19 & RADNOPRAVNA PITANJA
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odlukom od 17. marta 2020. godine proglasilo je nastanak stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine („BiH“), zbog opasnosti od moguće pojave epidemije zarazne bolesti prouzrokovane novim korona virusom (COVID-19) („Vanredna situacija“).

U ovom pregledu bavimo se pravnom regulativom iz oblasti radnih odnosa na teritoriji Bosne i Hercegovine, sa aspekta nastale situacije. Pregledom smo obuhvatili propise koji su bili i koji su i dalje na snazi nakon proglašenja Vanredne situacije i propise donesene za vrijeme trajanja Vanredne situacije na dan 26. mart 2020. godine.

BiH se sastoji iz više struktura vlasti: dva entiteta Republike Srpske („RS“), Federacije Bosne i Hercegovine („FBiH“) i Brčko Distrikta („Distrikt“). S obzirom na složenu strukturu vlasti pregled dajemo za entitete i Distrikt.


I. RS

Vlada RS dana 17. marta 2020. godine proglasila je vanrednu situaciju za teritoriju RS, zbog epidemiološke situacije u RS usljed korona virusa 2019-nCOV.

Donošenjem vanrednih mjera na teritoriji RS, poslodavci se suočavaju sa redukovanjem poslovne aktivnosti pa sve do potpune obustave poslovnih aktivnosti. Poslodavci imaju potrebu i interes da regulišu status radnika u vezi sa nastalom situacijom. Vanrednim mjerama propisuju se i obaveze za poslodavce koje se odnose na radnike. Ove obaveze poslodavci su dužni da izvrše, a pri tome da postupe u skladu sa Zakonom o radu1, drugim propisima RS, kolektivnim ugovorima ili pravilnicima o radu i ugovorima o radu.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite 13. marta 2020. godine donio je Naredbu o obaveznom sprovođenju mjera za reagovanje na pojavu bolesti izazvane novim virusom korona (COVID-19) u jedinicama lokalne samouprave u Republici Srpskoj kojom su obavezani poslodavci da kontinuirano provode sve preporučene mjere JZU Institut za javno zdravstvo u vezi sa dezinfekcijom vlastitih objekata, površina i sredstava prevoza. Informacije o preporučenim mjerama za poslodavce su dostupne putem ovog linka.

U skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, radnici koji su odsutni sa posla iz razloga sprovođenja propisane mjere obavezne izolacije kao kliconoše ili pojave zarazne bolesti u njihovoj okolini smatraju se privremeno nesposobnim za rad i imaju pravo na naknadu platu. Za prvih 30 dana privremene nesposobnosti za rad naknadu plate obezbjeđuje poslodavac, a po isteku 30 dana Fond zdravstvenog osiguranja RS.

Republički štab za vanredne situacije RS donio je zaključak kojim je na teritoriji RS zabranjeno kretanje svim licima na javnim površinama u vremenu od 20-5 časova, osim licima kojima poslodavac izda potvrdu o potrebi kretanja zbog nesmetanog obavljanja procesa rada. Obrazac potvrde o potrebi kretanja koji je propisan od nadležnih vlasti je dostupan na ovom linku.

Republički štab za vanredne situacije RS donio je na sjednici u petak, 20. marta, zaključak kojim se, u svrhu praćenja rada vozača u međunarodnom prevozu stvari u uslovima proglašene vanredne situacije, poslodavcima sa sjedištem u RS nalaže da izdaju potvrdu o angažovanju vozača u međunarodnom prevozu stvari u toku vanredne situacije. Potvrda se izdaje za vozača koji je zaposlen kod poslodavca i angažovan na prevozu stvari u međunarodnom drumskom saobraćaju i dostupna je na ovom linku.

S obzirom na nastalu situaciju poslodavci mogu razmotriti regulisanje statusa radnika na nekoliko načina. Kod regulisanja statusa radnika treba da se vodi računa da o pravima i obavezama radnika odlučuje direktor ili drugo lice određeno statutom ili osnivačkim aktom, a radniku se u pisanom obliku dostavlja rješenje o ostvarivanju prava, obaveza i odgovornosti, sa obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku. U slučaju potrebe ova lica mogu putem pismene punomoći, ovlastiti drugo poslovno sposobno lice da odlučuje o svim ili pojedinim pravima i obavezama iz radnog odnosa.

Poslodavcima stoje na raspolaganju sljedeće mogućnosti:
  • Rad radnika od kuće
  • Korišćenje neiskorišćenog godišnjeg odmora
  • Plaćeno odsustvo
  • Upućivanje na rad kod drugog poslodavca
  • Izmjena ugovora o radu
  • Prestanak radnog odnosa iz ekonomskih, organizacionih i tehnoloških razloga

1. Rad radnika od kuće

Republički štab za vanredne situacije RS donio je zaključak kojim se obavezuju republički organi uprave i organi jedinica lokalne samouprave i ostali subjekti koji vrše javlja ovlašćenja da organizuju rad sa minimalnim brojem potrebnih izvršilaca na licu mjesta, a ostala lica da upute na rad od kuće.

Ova vanredna mjera ne odnosi se na ostale poslodavce. U pravilu, poslodavci bi morali da kod upućivanja radnika na rad od kuće primijene važeće propise o radu i zaštiti na radu. Generalno, sa aspekta propisa o radu poželjno je da poslodavac sa radnikom zaključi aneks ugovora o radu kojim bi se regulisala sva pitanja rada od kuće. Ako to nije moguće potrebno je da donese odluku koja će regulisati ovu situaciju, barem privremeno. Sa aspekta Zakona o zaštiti na radu, obaveza je poslodavca da izvrši procjenu rizika rada od kuće i u skladu sa izvršenom procjenom sačini Akt o procjeni rizika.

Svi poslodavci koji nisu ovim aktom procijenili rizik rada od kuće i preduzeli mjere zaštite na radu od kuće su u riziku od potencijalne odgovornosti u slučaju povreda radnika za vrijeme rada od kuće.

S obzirom na situaciju u kojoj se nalazi RS, provođenje redovne procedure od strane poslodavaca može biti otežano ili nemoguće, zbog čega bi nadležni organi svojim aktom mogli da omoguće poslodavcima da odlukom mogu radnike privremeno uputiti da rade od kuće za vrijeme trajanja vanredne situacije. Ako su u prilici, poslodavci bi bilo poželjno da donesu inovirani akt o proceni rizika. Poslodavci takođe mogu da se obrate sa zahtjevom Republičkom štabu za vanredne situacije RS za donošenjem vanredne mjere, odnosno Vladi RS sa zahtjevom za donošenje akta kojim bi se uredilo ovo pitanje.

Podsjećamo da je Republika Srbija donijela Uredbu o organizovanju rada poslodavaca za vreme vanrednog stanja koja dozvoljava poslodavcima da ako opštim aktom i ugovorom o radu nisu omogućili rad od kuće ili rad na daljinu, mogu rješenjem omogućiti radniku obavljanje poslova van prostorija poslodavca, ukoliko mu to organizacioni uslovi dozvoljavaju.

2. Korišćenje neiskorišćenog godišnjeg odmora

U skladu sa Zakonom o radu, raspored korišćenja godišnjih odmora utvrđuje poslodavac, uz obavezu da radnike blagovremeno pisanim putem obavijesti o rasporedu.

S obzirom na navedenu odredbu poslodavci imaju mogućnost da radnike upute na korišćenje godišnjeg odmora, uz poštovanje svih prava iz radnog odnosa koja pripadaju radniku, pod uslovom da sačine i dostave radnicima rješenja o korišćenju godišnjeg odmora.

3. Plaćeno odsustvo

U slučaju da je radnik zbog više sile spriječen da izvršava svoje obaveze iz ugovora o radu, ima pravo na plaćeno odsustvo za koje vrijeme ostvaruje naknadu plate u visini od 50% plate koju bi ostvario da je radio.

Poslodavac, uz konsultacije sa sindikatom, odnosno savjetom radnika, ako sindikat nije organizovan kod poslodavca, može radnika uputiti na plaćeno odsustvo (čekanje) u slučaju neplaniranog privremenog smanjenja obima poslova kod poslodavca, kao i razloga ekonomsko-finansijske ili tehničko-tehnološke prirode.

Poslodavac može uputiti radnika na plaćeno odsustvo rješenjem o upućivanju na plaćeno odsustvo koje je potrebno dostaviti radniku.

4. Upućivanje na rad kod drugog poslodavca

Radnik može da bude privremeno upućen na rad kod drugog poslodavca na odgovarajući posao ako je privremeno prestala potreba za njegovim radom, ako je dat u zakup poslovni prostor ili zaključen ugovor o poslovnoj saradnji, dok traju razlozi za njegovo upućivanje, a najduže do godinu dana.

5. Izmjena ugovora o radu

Poslodavac može da se sporazumije sa radnikom o promjeni elemenata zaključenog ugovora o radu na način da poslodavac i radnik ugovore umjesto rada na puno radno vrijeme rad na nepuno radno vrijeme, koji bi odgovarao sadašnjim potrebama i mogućnostima poslodavca za isplatu plata.

6. Prestanak radnog odnosa iz ekonomskih, organizacionih i tehnoloških razloga

Poslodavac može radniku da otkaže ugovor o radu ako za to postoji opravdan razlog, odnosno ako usljed tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promjena prestane potreba za obavljanjem određenog posla ili dođe do smanjenja obima posla, a poslodavac ne može radniku obezbijediti drugi posao.

U slučaju dužeg trajanja vanredne situacije, poslodavac ima mogućnost da iz ekonomskih razloga jednostrano otkaže ugovor o radu radniku, uz obavezu da radniku omogući pravo na godišnji odmor, otkazni rok, traženje drugog zaposlenja i otpremninu, pod uslovom da radnik ispunjava uslove za isplatu otpremnine.

U skladu sa odlukama Vlade o pomoći privredi, može se očekivati da će se poslodavcima u narednom periodu ponuditi i druge mogućnosti za regulisanje statusa radnika.


II. FBiH

Vlada FBiH dana 16. marta 2020. godine proglasila je stanje nesreće uzrokovano pojavom koronavirusa (COVID - 19) na području Federacije Bosne i Hercegovine.

Poslodavci u FBiH, kao i u RS se jednako suočavaju sa redukovanjem poslovne aktivnosti pa sve do potpune obustave poslovnih aktivnosti i imaju potrebu da regulišu status radnika u vezi sa nastalom situacijom, uz obavezno izvršavanje vanrednih mjera koje se odnose na radnike. U postupanju poslodavci su dužni da se pridržavaju vanrednih mjera koje su na snazi, Zakona o radu, drugih propisa FBiH, kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu.

Federalni štab civilne zaštite donio je 17. marta 2020 godine naredbu kojom je naređeno svim privrednim društvima da pojačaju provođenje opštih i posebnih mjera zaštite stanovništva od zaraznih bolesti, shodno Zakonu u zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, sa posebnim akcentom na pojačanu i vanrednu dezinfekciju poslovnih površina i sredstava prevoza.

U skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, radnici koji su odsutni sa posla iz razloga što su izolovani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini, smatraju se privremeno nesposobnim za rad i imaju pravo na naknadu platu. Naknada plate isplaćuje se radnicima na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja od prvog dana korišćenja prava. Naknadu plate obračunava i isplaćuje pravna odnosno fizička osoba, s tim da je kantonalni zavod osiguranja obvezan vratiti isplaćenu naknadu u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva za povrat.

Federalni štab civilne zaštite donio je 21. marta 2020. godine naredbu o zabrani kretanja građana na području FBiH od 18,00 do 5,00 sati od 22. marta 2020. godine, osim svim radnicima koji su uključeni u provođenje mjera i aktivnosti rješavanja stanja nesreće uzrokovane pojavom koronavirusa (COVID 19) na području FBiH, kao i radnicima kojima se proces rada odvija u smjenama. Radnici koji se kreću za vrijeme trajanja zabrane kretanja moraju imati potvrdu o kretanju. Sadržaj potvrda i način kontrole radnika bliže uređuju Ministarstva unutrašnjih poslova kantona FBiH.

Za vrijeme trajanja vanredne situacije, poslodavci mogu razmotriti regulisanje statusa radnika na nekoliko načina. Kod regulisanja statusa radnika treba da se vodi računa da o pravima i obavezama radnika odlučuje poslodavac ili drugo lice određeno statutom ili osnivačkim aktom. U slučaju potrebe ova lica mogu putem pismene punomoći, ovlastiti drugo poslovno sposobno lice da odlučuje o svim ili pojedinim pravima i obavezama iz radnog odnosa.

Poslodavcima stoje na raspolaganju sljedeće mogućnosti:
  • Rad radnika od kuće
  • Korišćenje neiskorišćenog godišnjeg odmora
  • Izmjena ugovora o radu
  • Prestanak radnog odnosa iz ekonomskih, organizacionih i tehnoloških razloga

1. Rad radnika od kuće

Zavod za javno zdravstvo FBiH dao je preporuku svim poslodavcima koji su u mogućnosti da organizuju rad od kuće. U pravilu, poslodavci bi morali da kod upućivanja radnika na rad od kuće primijene važeće propise o radu i zaštiti na radu.

O radu radnika od kuće molimo Vas pogledajte više u dijelu I. RS 1. Rad radnika od kuće.

2. Korišćenje neiskorišćenog godišnjeg odmora

U skladu sa Zakonom o radu, plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, uz prethodnu konsultaciju sa radnicima ili njihovim predstavnicima u skladu sa zakonom, uzimajući u obzir potrebe posla, kao i opravdane razloge radnika.

S obzirom na navedenu odredbu poslodavci imaju mogućnost da radnike upute na korišćenje godišnjeg odmora, uz poštovanje svih prava iz radnog odnosa koja pripadaju radniku, pod uslovom da sačine i dostave radnicima rješenja o korišćenju godišnjeg odmora.

3. Izmjena ugovora o radu ili ugovorenog oblika rada

Poslodavac može da se sporazumije sa radnikom o promjeni elemenata zaključenog ugovora o radu na način da poslodavac i radnik ugovore umjesto rada na puno radno vrijeme rad na nepuno radno vrijeme, koji bi odgovarao sadašnjim potrebama i mogućnostima poslodavca za isplatu plata.

4. Prestanak radnog odnosa iz ekonomskih, organizacionih i tehnoloških razloga
Poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu, uz propisani otkazni rok, ako je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga. Poslodavac može otkazati ugovor o radu ako se ne može osnovano očekivati od poslodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da ga prekvalifikuje i dokvalifikuje za rad na drugim poslovima.

Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu radniku, poslodavac namjerava da zaposli radnika sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica dužan je ponuditi zaposlenje radniku čiji je ugovor otkazan.

U skladu sa odlukama Vlade o pomoći privredi, može se očekivati da će se poslodavcima u narednom periodu ponuditi i druge mogućnosti za regulisanje statusa radnika.

III. DISTRIKT

Na području Distrikta Odlukom gradonačelnika 13. marta 2020. godine proglašeno je stanje prirodne nesreće zbog COVID-19.

Pravni subjekti koji obavljaju djelatnost na području Distrikta dužni su da poštuju sve odluke, naredbe, preporuke i druge mjere koje donese Vlada Distrikta, Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge, Pododjeljenje za javno zdravstvo, Higijensko-epidemiološka služba i Krizni štab Vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, posebno u pogledu pojačanih higijensko-sanitarnih mjera čišćenja i dezinfekcije. Naredbom Komandanta Kriznog štaba i gradonačelnika Distrikta od 16. marta 2020. godine naložena je svakodnevna dezinfekcija svih zatvorenih poslovnih prostorija, s uspostavom posebnog režima rada u prostorijama gdje boravi više osoba.

U skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, radnici koji su odsutni sa posla iz razloga što su izolovani kao nosioci zaraznih oboljenja ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini, smatraju se privremeno nesposobnim za rad i imaju pravo na naknadu platu. Naknada plate radnicima pripada i isplaćuje se na teret poslodavca do 42-og dana privremene spriječenosti za rad, a dalje na teret Fonda zdravstvenog osiguranja.

Komandant Kriznog štaba i gradonačelnik Distrikta donio je 22. marta 2020. godine naredbu o uvođenju policijskog časa kojom se zabranjuje kretanje licima na području Distrikta u vremenskom periodu od 21,00 do 5,00 časova, osim svim radnicima koji vrše službene dužnosti ili su uključeni u provođenje mjera i aktivnosti u vezi proglašenja stanja prirodne nesreće zbog korona virusa, kao i radnicima u pravnim licima u kojima se radi kontinuiteta proizvodnje, rad odvija u smjenama. Svi poslodavci dužni su da Policiji Distrikta dostave spisak zaposlenih koji rade u smjenama na mejl okc@policijabdbih.gov.ba ili na telefon 122.

Poslodavci u Distriktu, kao i u entitetima se jednako suočavaju sa redukovanjem poslovne aktivnosti pa sve do potpune obustave poslovnih aktivnosti i imaju potrebu da regulišu status radnika u vezi sa nastalom situacijom, uz obavezno izvršavanje vanrednih mjera koje se odnose na radnike. U postupanju poslodavci su dužni da se pridržavaju vanrednih mjera koje su na snazi, Zakona o radu, drugih propisa Distrikta, kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu.

Za vrijeme trajanja vanredne situacije, poslodavci mogu razmotriti regulisanje statusa radnika na nekoliko načina. Kod regulisanja statusa radnika treba da se vodi računa da o pravima i obavezama radnika odlučuje poslovodni organ poslodavca ili drugo lice određeno statutom ili osnivačkim aktom. U slučaju potrebe ova lica mogu putem pismene punomoći, ovlastiti drugo poslovno sposobno lice da odlučuje o svim ili pojedinim pravima i obavezama iz radnog odnosa.

Poslodavcima stoje na raspolaganju sljedeće mogućnosti:
  • Rad radnika od kuće
  • Korišćenje neiskorišćenog godišnjeg odmora
  • Plaćeno odsustvo
  • Izmjena ugovora o radu ili ugovorenog oblika rada
  • Prestanak radnog odnosa iz ekonomskih, organizacionih i tehnoloških razloga

1. Rad radnika od kuće

O radu radnika od kuće molimo Vas pogledajte više u dijelu I. RS 1. Rad radnika od kuće.

2. Korišćenje neiskorišćenog godišnjeg odmora

U skladu sa Zakonom o radu, plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, uz prethodnu konsultaciju sa radnicima ili njihovim predstavnicima u skladu sa zakonom, uzimajući u obzir potrebe posla, kao i opravdane razloge radnika.

S obzirom na navedenu odredbu poslodavci imaju mogućnost da radnike upute na korišćenje godišnjeg odmora, uz poštovanje svih prava iz radnog odnosa koja pripadaju radniku, pod uslovom da sačine i dostave radnicima rješenja o korišćenju godišnjeg odmora.

3. Plaćeno odsustvo

U slučaju da je radnik zbog više sile spriječen da izvršava svoje obaveze iz ugovora o radu, ima pravo na plaćeno odsustvo za koje vrijeme ostvaruje naknadu plate u visini od najmanje 50% plate koju bi ostvario da je radio.

Poslodavac može uputiti radnika na plaćeno odsustvo rješenjem o upućivanju na plaćeno odsustvo koje je potrebno dostaviti radniku.

4. Izmjena ugovora o radu ili ugovorenog oblika rada

Poslodavac može da se sporazumije sa radnikom o promjeni elemenata zaključenog ugovora o radu na način da poslodavac i radnik ugovore umjesto rada na puno radno vrijeme rad na nepuno radno vrijeme, koji bi odgovarao sadašnjim potrebama i mogućnostima poslodavca za isplatu plata.

5. Prestanak radnog odnosa iz ekonomskih, organizacionih i tehnoloških razloga

Poslodavac može, uz propisani otkazni rok, otkazati radniku ugovor o radu ako za to postoje opravdani razlozi i to ako je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacionih razloga.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu, ako je najmanje petnaest (15) dana prije otkaza ugovora o radu, obavijestio radnika o nastalim okolnostima i ako se ne može osnovano očekivati od poslodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da ga prekvalifikuje i dokvalifikuje za rad na drugim poslovima.

Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu, poslodavac namjerava zaposliti radnika sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica, dužan je ponuditi zaposlenje radniku kome je otkazan ugovor o radu.


COVID – 19 & PRAVNI IZAZOVI & PRIVREDNI UGOVORI
5. marta 2020. godine potvrđen je prvi slučaj zaraze korona virusom (COVID – 19) u Bosni i Hercegovini („BiH“). Nakon toga u cijeloj BiH dolazi do povećanja broja zaraženih virusom korona, a za očekivati je da će se broj zaraženih još neko vrijeme povećavati. Povećanje broja zaraženih korona virusom u BiH, tj. i u Republici Srpskoj („RS“) i u Federaciji Bosne i Herce-govine („FBiH“), kao i proglašenje pandemije korona virusom na globalnom nivou će se sva-kako odraziti i na privrednu aktivnost u cijeloj BiH.

Vlada RS je danas, 16. marta 2020. godine, donijela odluku o proglašenju vanredne situacije za teritoriju RS zbog epidemiološke situacije u RS usljed pojave korona virusa 2019-nCoV. S druge strane, Vlada FBiH je takođe danas, 16. marta 2020. godine, donijela odluku o progla-šenju nesreće uzrokovane pojavom korona virusa (COVID - 19) na području FBiH.

Prema javno dostupnim podacima nadležni organi u RS i FBiH će u narednom periodu razmatrati i usvajati čitav niz mjera koje se odnose na očuvanje i poboljšanje likvidnosti privrede i fiskalne stimulacije. One su većinom usmjerene na nesmetano snabdijevanje stanovništva potrebnim dobrima i uslugama kao i pomoć privrednim subjektima koji rade sa zemljama koje su najteže pogođene virusom korona. Slična je situacija i u drugim zemljama Evrope i svijeta – vlade i druga nadležna tijela donose drakonske mjere koje uglavnom imaju za cilj: (i) suzbijanje širenja zaraze korona virusom (npr. zatvaranje pojedinih graničnih prelaza, obavezan karantin pri ulasku u državu i sl.); i (ii) ublažavanje ekonomskih posljedica nastalih usljed izbijanja zaraze korona virusom (npr. odgoda plaćanja poreskih i kreditnih obaveza, zabrana izvoza određenih proizvoda i sl.). Tako je npr. Republika Srbija privremeno zabranila izvoz osnovnih životnih namirnica i sredstava za higijenu.

Zatvaranje državnih granica, kašnjenje sa isporukama sirovina i drugih materijala, donošenje raznih mjera od strane nadležnih organa predstavljaju okolnosti koje mogu uticati na izvršenje ranije preuzetih ugovornih obaveza poslovnih subjekata. Dodatno, posljedice se prostiru na vrlo široku društvenu sferu, počev od oblasti radnih odnosa, kretanja, javnog reda i mira i drugo. U ovom kratkom obavještenju koncentrisaćemo se na pitanja ugovornih odnosa.

Shodno svemu navedenom, poslovni subjekti mogu se naći u otežanim okolnostima u vezi sa ispunjenjem preuzetih obaveza iz ugovora. Kompanije i preduzetnici mogu biti onemogućeni da u potpunosti, djelimično ili u ugovorom definisanim rokovima izvršavaju svoje ugovorne obaveze.

I. KOJE SU GLAVNE POSLJEDICE POVREDE UGOVORA?

Nemogućnost izvršenja i kašnjenje sa izvršenjem ugovornih obaveza, u pravilu, može dovesti do sljedećih posljedica:

1. obaveze naknade štete drugoj ugovornoj strani koja toj drugoj strani nastaje usljed neizvršavanja i/ili kašnjenja sa izvršavanjem ugovorne obaveze. Ova šteta se, u pravilu, sastoji od stvarno pretrpljene štete i izmakle dobiti koju ta druga strana očekuje da će dobiti izvršenjem ili blagovremenim izvršenjem obaveze strane koja ne izvršava ili kasni sa izvršavanjem ugovornih obaveza; i

2. zahtjeva za izvršenjem ugovorne obaveze sudskim ili vansudskim putem) ili pak sa potencijalnim raskidom ugovora (bilo da druga strana jednostrano raskida ugovor (osnovanost ovog raskida svakako treba u svakom slučaju posebno analizirati) ili po samom ugovoru nemogućnost izvršenja obaveze u roku ima za posljedicu raskid ugovora). U zavisnosti od svih okolnosti slučaja nekad će biti potrebno ostaviti dodatni rok za ispunjenje obaveze, dok će u drugim slučajevima samo neizvršenje/kašnjenje dovesti do automatskog raskida ugovora (npr. rok za izvršenje je bio ugovoren kao bitan). Bitno je napomenuti da pod određenim okolnostima može doći do raskida ugovora i prije roka (npr. ako iz okolnosti proističe da druga strana neće moći izvršiti obavezu u ugovorom definisanom roku).

II. ŠTA BI TREBALO POSEBNO ANALIZIRATI?

U cilju ublažavanja pravnih posljedica koje mogu nastati usljed povrede ugovora (npr. obave-zom za naknadu štete) preporučljivo je izvršiti sljedeće:

KOD KOMERCIJALNIH UGOVORA

1. analizirati ugovorne odredbe o višoj sili (lat. vis maior, eng. Act of God, fr. Force Majeure). U pravilu, strana iz ugovora ne odgovara za štetu ako dokaže da svoju oba-vezu nije mogla ispuniti ili da kasni sa ispunjenjem zbog okolnosti koje su nastale nakon zaključenja ugovora, a koje okolnosti ta strana nije mogla spriječiti, otkloniti ili izbjeći. Ugovori u privredi često sadrže posebne odredbe o višoj sili, pa je i te odredbe (ako postoje), u sprezi sa opštim zakonskim pravilima, potrebno razmotriti prije dono-šenja konkretnih poslovnih odluka. Naše pravo ne poznaje zakonski definisan pojam više sile, ali ugovori često sadrže ove klauzule. Čak i ako ne sadrže, postoje zakoni, drugi propisi i opšta pravila obligacionog prava, koja se pravila primjenjuju u ovakvim slučajevima (promijenjene okolnosti, nemogućnost ispunjenja, opšta pravila o odgovor-nosti za izvršenje obaveza itd.). Praktično je nezamislivo da je do prije par mjeseci bilo ko u BiH mogao predvidjeti izbijanje zaraze korona virusom kao i donošenje raznih državnih mjera za suzbijanje ove zaraze. Ova okolnost svakako predstavlja dobru po-laznu osnovu za razmatranje oslobađanja odgovornost ugovorne strane usljed nastupanja više sile. Međutim, bitno je znati da je po zakonu ugovorna strana koja se poziva na oslobađanje svoje odgovornosti usljed više sile dužna i da to dokaže u slučaju spora. U tom pogledu naročito će se morati dokazati sve od navedenog: (i) da su okolnosti koje onemogućavaju izvršenje ugovorne obaveze ili koje dovode do kašnjenja sa izvršenjem obaveze nastale nakon zaključenja ugovora. Npr. ako je ugovor zaključen prije 6 mjeseci tada će vjerovatno nastupanje više sile biti lakše dokazati nego ako je ugovor zaključen prije npr. 15 dana; i (ii) da se radi o okolnostima koje se nisu mogle spriječiti, otkloniti ili izbjeći;

2. razmotriti obavezu obavještavanja druge ugovorne strane o činjenicama koje su od uticaja na ugovorni odnos. Opšte je pravilo da je svaka ugovorna strana dužna da blagovremeno obavijesti drugu stranu o činjenicama koje utiču na ugovorni odnos. Povreda ove obaveze daje drugoj strani pravo na naknadu štete koju je ona pretrpila zbog neobavještavanja ili neblagovremenog obavještavanja. Tako npr. ako zbog činjenice da kamioni sa sirovinama neće doći na vrijeme u BiH, strana koja na osnovu ugovora isporučuje te sirovine drugoj strani bi o tome trebalo da obavijesti drugu ugovornu stranu čim sazna za ovo kašnjenje;

3. analizirati odredbe ugovora o osiguranju i razmotriti obavezu ili potrebu komunici-ranja sa osiguravajućim društvima. Ovdje je u prvom redu preporučljivo analizirati koji su slučajevi „pokriveni“ polisom osiguranja. Kad je u pitanju osiguranje imovine, tada je ugovarač osiguranja dužan obavijestiti osiguravajuće društvo o svakoj promjeni okolnosti koja može biti od značaja za ocjenu rizika. Dalje, osiguranik je u pravilu dužan obavijestiti osiguravajuće društvo o nastupanju osiguranog slučaja najdalje u roku od tri dana od kad je saznao da je nastupio osigurani slučaj (ovo se ne odnosi na osigu-ranje života i druge specifične tipove osiguranja);

4. analizirati mogućnost pribavljanja odgovarajućih uvjerenja o nastupanju više sile od nadležnih organa u BiH. Prema neformalnim informacijama iz Privredne komore RS: (i) poslovni subjekti mogu pismenim putem zatražiti da im Privredna komora RS izda uvjerenje o višoj sili; (ii) ova uvjerenja o višoj sili su javne isprave i služe kao dokaz o nemogućnosti (potpunoj ili djelimičnoj) izvršavanja ugovornih obaveze. Svakako, potrebno je naglasiti da se poslovni subjekti ne mogu pouzdati da će ih izdavanje ovih uvjerenja u cijelosti ili djelimično osloboditi odgovornosti za izvršenje obaveza ukoliko se to pitanje postavi u potencijalnom sudskom postupku. S druge strane, u Privrednoj komori FBiH nam je neformalno potvrđeno da oni ne izdaju ovakva uvjerenja jer po njihovom neformalnom tumačenju nastupanje posljedica prouzrokovanih zarazom ko-rona virusa nema za posljedicu nastupanje više sile;

5. analizirati ugovorne odredbe o odgovornosti za izvršenje ugovora. U pravilu, ugovo-rom se može proširiti odgovornost ugovorne strane i na slučaj za koji ona inače ne odgovara po zakonu. S druge, strane ugovorom se može i suziti odgovornost ugovorne strane – npr. tako što će se ugovoriti najviši iznos naknada koju će ugovorna strana koja ne izvršava ili kasni sa izvršenjem ugovora biti dužna da preda drugoj ugovornoj strani na ime naknade štete. Shodno navedenom, radi pravilnog utvrđenja stanja potrebno je posebno razmotriti u kojoj mjeri zakonske i odredbe konkretnog ugovora pogoduju ili štete strani koja ne može izvršiti svoju obavezu ili kasni sa njenim izvršenjem;

6. analizirati mogućnost raskida ili izmjene ugovora zbog promijenjenih okolnosti. Okolnosti koje otežavaju ispunjenje obaveze jednoj ugovornoj strani (npr. nemogućnost dalje nabavke sirovina koje se nabavljaju iz država pogođenih zarazom korona virusom) a koje nastupe nakon zaključenja ugovora mogu biti osnov za raskid ili izmjenu ugovora. U tom slučaju strana kojoj je otežano ispunjenje ugovora može predložiti drugoj strani da izmjene odnosno okončaju ugovor zbog tih okolnosti ili sudskim putem tražiti raskid ugovora. Kod razmatranja ove opcije bitno je imati u vidu i sljedeće: (i) strana koja namjerava da izmjeni ugovor trebalo bi da drugoj strani predloži prijedloge izmjena ugovora koji bi imali za posljedicu pravičnu izmjenu ugovora; (ii) strana koja namjerava raskinuti ugovor zbog promijenjenih okolnosti dužna je obavijesti drugu stranu o svojoj namjeri da usljed tih okolnosti namjerava raskinuti ugovor; (iii) druga strana može spriječiti raskid ugovora ako ponudi ili pristane da se određeni ugovorni uslovi pravično izmjene; (iv) sud može obavezati stranu koja zahtjeva raskid ugovora da drugoj strani nadoknadi pravičan iznos štete koju trpi zbog raskida ugovora; i (v) ugovorom se može izričito isključiti pravo ugovorne strane da zahtijeva raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti;

7. analizirati mogućnost okončanja ugovora zbog potpune nemogućnosti ispunjenja obaveze. U pravilu, kad ispunjenje obaveze jedne ugovorne strane postane nemoguće zbog događaja za koji nije odgovorna ni jedna ugovorna strana, tada će čitav ugovor prestati da postoji. Ovdje je potrebno imati u vidu da ugovorna strana koja je nešto prethodno ispunila/dala po osnovu ugovora ima pravo da zahtjeva odgovarajuće vraćanje ispunjenog/datog. Ukoliko se ugovorna obaveza samo djelimično ne može ispuniti zbog događaja za koji ne odgovara ni jedna ugovorna strana, tada druga strana koja očekuje izvršenje te obaveze ima pravo da raskine ugovor uz uslov da dokaže da to djelimično neispunjenje ne odgovara njenim potrebama. U suprotnom, ako u ovom slučaju (djelimične nemogućnosti ispunjenja obaveze) ugovor i dalje ostane na snazi, tada druga strana, koja prima samo djelimično ispunjenje, ima pravo da zahtijeva da se i njoj srazmjerno smanji obaveza (npr. ako je moguće isporučiti samo 70% ugovorenih količina robe, tada će druga strana kojoj se ta roba isporučuje zahtijevati da plati samo tih 70% ugovorenih količina robe, a ne i svih 100 % prvobitno ugovorenih količina).

KOD UGOVORA U VEZI SA PREUZIMANJEM POSLOVANJA (M&A UGOVORI)

1. analizirati odredbe ugovora koji regulišu posljedice nastupanja materijalno negativnih događaja (eng. Material Adverse Change Clausese ili MAC odredbe). U praksi, MAC odredbe ovlašćuju kupca da raskine ugovor o akviziciji kompanije ukoliko u pe-riodu između zaključenja ugovora i ispunjenja svih uslova definisanih ugovorom nastupi materijalno negativan događaj koji je definisan ugovorom. Na primjer, kupac može raskinuti ugovor o akviziciji kompanije ako prije roka isplate cjelokupne naknade koju kupac plaća promet te kompanije padne za više od 20 % od trenutnog prometa. U tom pogledu, potrebno je analizirati da li sadašnji poremaćaji i promijenjene okolnosti nastale izbijanjem korona virusa mogu dovesti do pozivanja na ugovorene MAC odredbe. S druge strane, kod izrade novih M&A ugovora posebno treba uzeti u obzir posljedice izbijanja zaraze virusom korona kao i efekte mjera koje donose nadležni organi u cilju obuzdavanja ove zaraze;

2. analizirati odredbe o garancijama prodavca. U pogledu već zaključenih M&A ugovora, potrebno je analizirati odredbe o garancijama prodavca i ispitati u kojoj mjeri će postojeća situacija u vezi sa zarazom korona virusom uticati na poštovanje ovih garancija kao i da li će usljed nemogućnosti poštovanja ovih garancija kupci steći pravo na naknadu štete. U pogledu budućih M&A ugovora, prodavci bi trebalo da insistiraju na odredbama kojima se ograničava ili isključuje odgovornost prodavca za negativne pos-ljedice poslovanja društva koje je predmet akvizicije, a koje posljedice nastaju usljed izbijanja korona virusa (npr. ovo se može učiniti pozivanjem na opšte poznate činjenice koje su kupac morale biti poznate, promjene u propisima sa kojima je kupac dužan da se upozna i sl.);

3. Razmotriti rizike od nastupanja platežne nesposobnosti ili stečaja. Potrebno je pose-bno razmotriti da li usljed posljedica nastalih korona virusom može doći do platežne nesposobnosti poslovnog subjekta koji je predmet akvizicije i kakve će posljedice nastupiti u tom pogledu;

4. sagledati širu sliku. U zavisnosti od poslovanja koje obavlja društvo koje je predmet akvizicije, poželjno je razmotriti da se trenutno zastane sa započetim akvizicijama (npr. dok ne prođe prvi udar epidemije korona virusom kad će stvari biti dosta jasnije i predvidljivije). Ovo se naročito odnosi na industrije koje su značajno pogođene izbijanjem zaraze korona virusom, npr. turizam, ugostiteljstvo i sl.

III. KONTEKST OBAVJEŠTENJA

Sve navedeno predstavlja okvirni pregled pravnih posljedica povrede privrednih ugovora do kojih može doći usljed okolnosti nastalih izbijanjem zaraze virusom korona. Ništa od navedenog ne predstavlja pravni savjet niti preuzimamo bilo kakvu odgovornost u slučaju postupanja po gore navedenom.

Za detaljnije informacije u vezi sa gore navedenim možete se obratiti na sljedeće adrese:

Stevan Dimitrijević
Partner | Advokat
T | F +387 51 962 600
M +387 65 589 149
E-mail : stevan.dimitrijevic@dimitrijevicpartners.com

Đorđe Dimitrijević
Stariji saradnik | Advokat
T | F +387 51 962 600
M +387 65 596 731
E-mail : djordje.dimitrijevic@dimitrijevicpartners.com

ChambersLogo

Objavljeno je najnovije rangiranje za Chambers Europe 2020
Zadovoljstvo nam je objaviti da su Dimitrijević & partneri ponovo prepoznati kao jedna od vodećih advokatskih kancelarija u Bosni i Hercegovini od strane Chambers & Partners Europe Guide za 2020 godinu.

Kao tim rangirani smo u najvišoj kategoriji “Band 1“ u oblasti General Business Law, dok je naš partner Stevan Dimitrijevic među pojedinačno rangiranim advokatima iz BiH svrstan takođe u najvišu kategoriju “Band 1“.

Zahvaljujemo svim našim klijentima i kolegama koji su učestvovali u ovom istraživanju.
Više informacija o rangiranju možete pronaći na ovom linku.

Dvostruki razlog za slavlje!!!
Sjajne vijesti za naš 4. rođendan dolaze od jednog od najpriznatijih pravnih direktorijuma! Dimitrijević & partneri su ponovo prepoznati kao jedna od vodećih advokatskih kancelarija u Bosni i Hercegovini od strane Chambers & Partners Global Guide za 2020 godinu. Kao tim rangirani smo u najvišoj kategoriji “Band 1“ u oblasti General Business Law, dok je naš partner Stevan Dimitrijevic među pojedinačno rangiranim advokatima iz BiH svrstan takođe u najvišu kategoriju “Band 1“. Zahvaljujemo svim našim klijentima i kolegama koji su učestovovali u ovom istraživanju.
Više informacija o rangiranju možete pronaći na ovom linku.

Intervju za magazin CEE Legal Matters
Partner kancelarije Dimitrijević & Partners Davorin Marinković je dao intervju za magazin CEE Legal Matters.Kompletan intervju se nalazi na linku.

Karteli: Evropski advokati u borbi protiv članova kartela
ECDA mreža advokatskih kancelarija ujedinjenih oko stručnosti u polju zakona o tržišnom natjecanju širom Evrope
Nova međunarodna mreža advokatskih kancelarija ujedinjuje njihovu stručnost u postupcima zaštite konkurencije. Članovi ECDA pružaju kompanijama koje su pretrpile štetu zbog kartela i javnim organizacijama, pravnu podršku širom Evrope u vezi sa odštetnim zahtjevima. U ovom kontektsu, klijentima je na raspolaganju pomoć stručnjaka iz preko dvadeset evropskih zemalja. Advokatska kancelarija Dimitrijević i partneri je jedan od članova i osnivača mreže.

Bilo da se radi o pitanjima koja se odnose na kablove za visoki napon, teretna vozila ili derivata kamatnih stopa – karteli se ne ograničavaju na određena polja. Tamo gdje postoji tržišno natjecanje, često postoji i rizik od dogovaranja, i potrošači ili konkurenti mogu pretrpjeti ozbiljnu štetu.

ECDA okuplja vodeće advokatske kancelarije iz Evrope stručne u polju prava konkurencije. Njihov cilj je da pomognu žrtvama kartela, pružajući im informacije o njihovim mogućnostima i rizicima kao i asistenciju u postupcima u vezi sa odštetnim zahtjevima – kako sudskim tako i vansudskim. “Radeći zajedno koristimo pogodnosti zajedničkog djelovanja kao i različite jurisdikcije i stoga smo u mogućnosti da vodimo slučajeve na evropskom novou na fleksibilan način pružajući savjete na koje prevazilaze samo jednu zemlju”, naglašava Stevan Dimitrijević partner iz Dimitrijević i partnera. “Karteli su samo u rijetkim slučajevima nacionalne tvorevine, češće su evropskih dimenzija”, naglašava prof. Christian Held, prvi predsjedavajući ECDA i partner u advokatskoj kancelariji Becker Büttner Held (BBH).

Četo treba dosta vremena da strane koje su pod uticajem kartela shvate da su žrtve ugovora o namještanju cijena. Članovi ECDA razmatraju potencijalne strukture kartela i stoga ih mogu otkriti u ranoj fazi. To znači da kompanije koje su potencijalno pod uticajem kartela mogu ranije da se informišu o pravu na naknadu štete, sklapanja ugovora o osiguranju potraživanja kao i da se pravovremeno i detaljno pripreme za dokazivanje i istraže činjenice unaprijed.Ukoliko mora da se pokrene spor pred sudom, ECDA članovi pružaju ne samo pravni savjet već i dalju asistenciju. Kroz saradnju sa finansijerom potraživanja FORIS AG, žrtve kartela mogu umanjiti svoje rizik troškova.

Dimitrijević & Partneri je jedna od vodećih advokatskih kancelarija u Bosni i Hercegovini. Prepoznati po kvalitetu naših advokata i komercijalnom pristupu rješavanju problema koji se javljaju u poslovanju, savjetujemo banke, kompanije, investitore i vladine institucije koje djeluju u Bosni i Hercegovini. Praktični smo i orijentisani na poslovanje, a razumijevanje komercijalnih posljedica naših pravnih savjeta je jednako važno kao i poznavanje propisa. Suštinsko razumijevanje domaćeg prava uspješno kombinujemo sa proaktivnim pristupom i njegovanjem dugogodišnje saradnje sa klijentima.

European Cartel Damage Alliance (ECDA) – mreža evropskih advokata u polju zakona o tržišnom natjecanju i zahtjeva za naknadu štete od kartela.

Kontakt:

Dimitrijević i partneri
Stevan Dimitrijević
stevan.dimitrijevic@dimitrijevicpartners.com
Tel +387 51 962 600
Više informacija o Dimitrijevic i partneri na www.dimitrijevicpartners.com

European Cartel Damage Alliance e.V. (ECDA)
Fr. Helena Juncker
helena.juncker@ecda-online.com
Tel +49 (030) 611 28 40-475
Više informacija o European Cartel Damage Alliance e.V. (ECDA) na www.ecda-online.com

Davorin Marinković na godišnjoj konferenciji Udruženja za pravo energetike Srbije
Davorin Marinković, partner u kancelariji Dimitrijević i partneri je učestvovao na konferenciju „Novine u pravnom okviru i efekti primene prava energetike“, koja je u organizaciji Udruženja za pravo energetike Srbije – UPES, održavana u Privrednoj komori Srbije 4. decembra 2019. godine.

Na konferenciji je između ostalog bilo riječi o Posljedicama primjene Paketa propisa čista energija za sve Evroplјane i novih oblika energije kao i o praksi Evropskom suda pravde u vezi sa pravom energetike Evropske unije.

Poseban panel je bio posvećen regionalnoj saradnji udruženja za pravo energetike.
Privredna komora Srbije

Stevan Dimitrijević održao je prvo predavanje za studente Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci u nizu predavanja koja treba da se odvijaju ove jeseni
Na održanom predavanju za starije studente Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, advokat, Stevan Dimitrijević govorio je o odgovornosti uprave privrednih društava za njihovo poslovanje, i o njihovim ličnim kako građanskim tako i krivičnim odgovornostima za vršenje dužnosti koju imaju u upravljanju poslovanjem privednih subjekata. Advokat Dimitrijević je studente upoznao i sa nekoliko primjera iz prakse.

Studenti su uzeli aktivno učešće u radu na predavanjima, a diskusija se posebno živo vodila na temu izbjegavanja odgovornosti društava i odgovornih lica putem stalnog osnivanja novih poslovnih subjekata, kao i o prezaduženosti preduzeća i dužnika u širem smislu kao preprekama za efikasno sprovođenje naplate dugovanog.

Osim gostujućih predavanja na Katedri za građansko i poslovno pravo, studenti Pravnog fakulteta će imati priliku da ostvaruju praksu u kancelariji Dimitrijević i partneri u akademskoj 2019/20 godini.

Stevan Dimitrijević će učestvovati u praktičnoj nastavi za studente Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci
Teorijsko znanje je jako važno, ali ipak, da bi se u potpunosti savladalo najbolje ga je primijeniti u praksi. Svoje znanje i iskustvo stečeno kroz godine rada na značajnim projektima sa studentima Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci će podijeliti advokat Stevan Dimitrijević zajedno sa drugim kolegama pravnicima.

Sa studentima će se već drugu godinu za redom raditi na primjerima iz prakse iz predmeta Poslovno pravo.

Prvi niz gostujućih predavanja na Katedri za građansko i poslovno pravo krenuo je u novembru 2019. godine. Osim toga, studenti Pravnog fakulteta će imati priliku da ostvaruju praksu u kancelariji Dimitrijević i partneri u akademskoj 2019/20 godini.

Advokat Đorđe Dimitrijević izložio stručni rad na XIV Savjetovanja iz oblasti građanskog prava
Đorđe Dimitrijević, jedan od advokata kancelarije Dimitrijević i partneri izložio je stručni rad pod nazivom „Vremenska (ne)ograničenost zaštite stvarnih prava na nepokretnosti u Republici Srpskoj“ na održanom XIV Savjetovanju iz oblasti građanskog prava.

U radu je analiziran domet i značaj rokova za podnošenje tužbi za zaštitu stvarnih prava koji su propisani Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske i njihova neusklađenost sa opštim principom o nezastarivosti tužbi za zaštitu stvarnih prava koji je predviđen Zakonom o stvarnim pravima Republike Srpske. Rad analizira i praktične posljedice postojanja rokova za podnošenje tužbi za zaštitu stvarnih prava i probleme koje usljed toga nastaju u praksi sudova i upravnih organa.

Tema XIV Savjetovanja iz oblasti građanskog prava bila je „Aktuelna pitanja iz oblasti građanskog prava u Bosni i Hercegovini, teorija – praksa“. Savjetovanje je održano u periodu od 16.10. – 19.10.2019. godine a organizator skupa je Udruženje sudija Republike Srpske.
B2B Team

Dimitrijević i partneri među najbolje rangiranim advokatima u BiH prema podacima IFLR 1000
Dimitrijević i partneri su još jednom prepoznati kao istaknuti advokati u oblasti savjetovanja kod razvoja infrastrukturnih i energetskih objekata. Podaci su to iz „IFLR 1000“ za 2020. godinu koji je Dimitrijević i partnere svrstao u prvu kategoriju iz ovih oblasti. Taj pravni direktorijum rangira advokate u više od 120 zemalja.

Ranije ove godine pravni direktorijumi „Chambers and Partners“ te „Legal 500“ su takođe rangirali Dimitrijević i partnere među najboljima u Bosni i Hercegovini.

„Chambers and Partners“ su Dimitrijević i partnere rangirali u prvu kategoriju u oblasti privrednog prava i rješavanja sporova, dok je „Legal 500“ Dimitrijević i partnere visoko kotirao u energetici, infrastrukturi i korporativnom pravu.

Dimitrijević i partneri izražavaju veliko zadovoljstvo jer su se još jednom našli na listi najboljih. Priznanja su posebno značajna jer se rangiranja rade na osnovu nezavisnih i objektivnih istraživanja koja se sprovode među klijentima i drugim advokatskim kancelarijama prisutnim na tržištu.

Dimitrijević i partneri učesnici prve banjalučke Biznis trke
Dimitrijević i partneri učestvovali su u prvoj Biznis trci (B2B) koja je u Banjaluci organizovana 12. oktobra. Trka je bila koncipirana kao štafetna, a Dimitrijević i partneri su bili podijeljeni u dva tima, po tri člana. Svaki član tima trčao je po dva kilometra.

Cilj trke bio je da se zaposleni u kompanijama zabave i pokažu timski duh. Kako je članovima Dimitrijević i partneri trčanje prijalo, odlučili su da će se spremati za sljedeći Banjalučki polumaraton.
B2B Team

Nina Vještica -Novi partner kancelarije Dimitrijević & Partners
Predstavlja nam veliko zadovoljstvo da objavimo unapređenje naše koleginice Nine Vještice na poziciju partnera advokatske kancelarije Dimitrijević & Partners.

Ninino unapređenje na poziciju partnera je rezultat njenog posvećenog rada i profesionalnog pristupa pri pružanju pravnih savjeta, čime je značajno doprinijela podizanju kvaliteta usluga, a samim tim i razvoju advokatske kancelarije Dimitrijević & Partners.

“Nina na najbolji način otjelotvoruje vrijednosti naše advokatske kancelarije. Od kako je postala član našeg pravnog tima, Nina je doprinijela povećanju standarda i kvaliteta pruženih usluga, demonstrirala izvanrednu predanost i posvećenost u radu sa klijentima, kao i nesebičnom dijeljenju znanja sa svojim mlađim kolegama. Bilo je izuzetno zadovoljstvo pratiti njen profesionalni i lični razvoj tokom godina, a danas je vidjeti na zasluženoj poziciji partnera. Iskreno se radujemo našim budućim, zajedničnim poduhvatima“, rekao je Stevan Dimitrijević, jedan od partnera i osnivača kancelarije Dimitrijević & Partners.

Nina je stupila na poziciju partnera 1. januara 2019. godine. Njenim imenovanjem u partnera, kancelarija Dimitrijević & Partners će dodatno učvrstiti lidersku poziciju u svim ključnim oblastima rada i pospiješiti profesionalni razvoj i znanje mlađih saradinka. Naša advokatska kancelarija je duboko posvećena svom timu i razvoju nove generacije lidera. Ninino unapređenje ne predstavlja samo značajan korak u njenoj karijeri, za nas ono odslikava rezultat zajedničih napora i posvećenosti kancelarije svakom članu tima ponaosob, kao i timskom radu.

O Nini



Nina je, u svojstvu starijeg saradnika, dio tima Dimitrijević & Partners od samog osnivanja, od početka 2016. godine. U periodu od 2014. do 2016. godine, Nina je, kao saradnik, bila dio tima Karanović & Nikolić u Banjaluci. Svoj profesionalni razvoj počela u Osnovnom sudu u Banjaluci 2012. godine, gdje je kao sudijski pripravnik provela 2 godine. Nina ima široko iskustvo u savjetovanju lokalnih i međunarodnih klijenata u oblasti poslovnog i privrednog prava, bankarstva i finansija, nekretnina i zaštite životne sredine. Specijalizovana je za pitanja iz oblasti zdravstva i osiguranja.

Ninine Reference

  • Savjetovanje zajmoprimca o kreditu u iznosu od 13,5 miliona eura u vezi sa otkupom akcija od strane inostranog fonda, koji je uključivao hrvatske i bosanske banke.
  • Savjetovanje domaće mljekarske kompanije u vezi sa refinansiranjem grupacije.
  • Savjetovanje regionalne maloprodajne grupacije o preuzimanju imovine lokalne maloprodajne kompanije.
  • Savetovanje u vezi sa prodajom udjela u domaćoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi međunarodnoj zdravstvenoj grupaciji.
  • Savetovanje međunarodne firme za maloprodaju odjeće o različitim privrednim i poslovnim pitanjima.

Objavljeno je najnovije rangiranje za Chambers Global 2018
Zadovoljstvo nam je objaviti da je društvo Dimitrijević & Partneri prešlo u poziciju Band 2 General business Law u Chambers Global 2018, jednom on najreputabilnijih nezavisnih pravnih direktorijuma. Međunarodne kompanije visoko ocjenjuju rad partnera Stevana Dimitrijevića, posebno kad je riječ o komercijalnom i pragmatičnom pristupu njihovim poslovnim operacijama u Bosni i Hercegovini. Takođe je priznat po svojoj aktivnosti u rješavanju sporova. Dimitrijević & Partneri nastoji da kontinuirano unapređuje kvalitet pravnih usluga koje pruža. Veliko nam je zadovoljstvo da je to prepoznato tokom istraživanja koje je sprovodio Chambers & Partners među klijentima i drugim advokatskim kancelarijama prisutnim na tržištu.

Rezultate rangiranja možete pogledati [ ovdje ].

Stevan Dimitrijević će učestvovati na Njujorškom maratonu
Stevan Dimitrijević, partner u Dimitrijević & Partneri, učestvovaće na Njujorškom maratonu gde će trčati ispred humanitarne ogranizacije „Chain of Hope“ – sa ciljem da prikupi sredstva za lečenje dece sa srčanim oboljenjima širom sveta.

[ pročitaj više ]

Dimitrijević & Partneri su savjetovali Mercator u restrukturisanju njihovog poslovanja u BIH
Tokom avgusta i septembra 2017. godine Dimitrijević & Partneri su savjetovali Mercator u nizu transakcijskih koraka u vezi sa obnovljenom strategijom za poslovanje Mercatora u Bosni i Hercegovini.

2014. godine nakon preuzimanja Mercatora od strane hrvatskog koncerna Agrokora, Konzum je bio zadužen za poslove u Hrvatskoj i Bosni. Tri godine kasnije, Agrokor najavljuje restrukturisanje posla u Bosni i to uključuje, između ostalog, ponovno preuzimanje 83 bivše trgovine Mercatora.
Konzum BH i Mercator BH će poslovati posebno, svako od njih odgovoran za svoje trgovine u Bosni i Hercegovini.

Pravni tim Dimitrijević & Partnera pod vođstvom Stevana Dimitrijevića sarađivao je sa Mercatorovim savjetnicima iz Slovenije kancelarijom Jadek & Pensa (pod vođstvom Odžbej Merca) i međunarodnim savjetnikom, kancelarijom Clifford Chance (pod vođstvom Loren Richards).

SELA sa zadovoljstvom objavljuje novog člana – Dimitrov, Petrov & Co.
Sofija, Bugarska, 12. septembar 2017. godine – SELA je pokrivanjem tržišta Bugarske povećala vrijednost svoje ponude klijentima. SELA je zvanično primila vodeću bugarsku advokatsku kancelariju Dimitrov, Petrov & Co. u svoje redove 12. septembra 2017. godine. Dodavanjem još jedne jurisdikcije u regionalnu pokrivenost mreže, SELA će biti u mogućnosti da potpunije i bolje pruži svoju uslugu kompanijama koje posluju u jugoistočnoj Evropi.

SELA je regionalna mreža nezavisnih advokatskih kancelarija koja pruža pravne i poslovne usluge vrhunskog kvaliteta za klijente na prostoru jugoistočne Evrope, čije se članstvo prostire na sedam jurisdikcija. Svaka kancelarija članica SELA mreže je vrhunska advokatska kancelarija koja pruža pun opseg pravnih i poslovnih usluga lokalnim i međunarodnim kompanijama. Članove čine Apoostolska & Aleksandrovski (Makedonija), Bojović & Partners (Srbija/Crna Gora), Dimitrijević & Partners (Bosna i Hercegovina), Kirm Perpar (Slovenija) i Žurić i Partneri (Hrvatska), a sada i Dimitrov, Petrov & Co. (Bugarska).

O advokatskoj kancelariji Dimitrov, Petrov & Co.

Dimitrov, Petrov & Co. je vrhunska kancelarija, koja pruža usluge u oblasti privrednog prava u Bugarskoj. Poznata po svom znanju i stručnosti u poslovnom pravu, kancelarija nudi inovativna i komercijalno jasna zakonska rešenja za klijente u najdinamičnijim globalnim industrijama. Sa advokatima koji su uvek dostupni, precizni i sa razumevanjem komercijalnog aspekta poslovanja klijenata, Dimitrov, Petrov & Co. nudi vrhunsku uslugu i ekspertizu domaćim i stranim klijentima. Kancelarija poseduje temeljnu ekspertizu po sektorima i veoma dobro razumijevanje lokalnog tržišta. Ova kombinacija im omogućava da isporučuju inteligentne, efikasne i pouzdane rezultate u skladu sa komercijalnim ciljevima klijenata. Kancelarija ima jake međunarodne veze koje značajno šire njen globalni domet. Dimitrov, Petrov & Co. nastoji da obezbijedi najviši mogući standard pravne usluge i posluje u skladu sa svojim principima kvaliteta, integriteta i izuzetnosti svojih usluga klijentima.

Dimitrijević & partneri su savjetovali Altima UK Value Investment Limited
Dimitrijević & partneri su savjetovali Altima UK Value Investment Limited (AUKVIL), po pitanju restrukturisanja njihovog indirektnog vlasništva u Banjalučkoj pivari ad Banjaluka (u daljem tekstu zajedno “Grupa”).

Transakcija je uključivala osnivanje AUKVIL-ove ćerke kompanije, blok trade transakciju između AUKVIL povezanog društva i postupak otkupa manjinskih akcionara Banjalučke pivare ad Banjaluka.
Dimitrijević & partneri su vodili pregovore sa zajmodavcima u vezi sa kreditiranjem Grupe, radili na nacrtu transakcionih dokumenata i isporučili Prethodne Uslove. Odluka o prenosu akcija manjinskih akcionara je usvojena na sjednici skupštine akcionara Banjalučke pivare održanoj u junu 2017. godine, gdje su Dimitrijević & partneri asistirali u pripremi sjednice i provođenju sveukupnog procesa koji je uspiješno završen početkom avgusta ove godine. Pravni tim Dimitrijević & partnera bio je pod stručnim vođstvom Stevana Dimitrijevića uz asistenciju starijeg saradnika Nine Vještice kao i ostatka tima.

SELA Sponzoriše „Smith Novak NPL Europe“ Konferenciju
South East Legal Alliance – SELA učestvovala je kao sponzor na Smith Novak NPL Europe Conference. Konferencija koja je održana u Londonu, 9. i 10. marta 2017. godine., osvrnula se na trendove i kretanja na evropskom tržištu NLP-ova, okupljajući ključne igrače na tržištu kako bi raspravili o gorućim temama, dinamici projekata i zakonodavnom razvoju širom evropskih tržišta.

Konferenciji su prisustvovali predstavnici SELA-a mreže, uključujući Duška Žurića iz Žurić i Partneri Hrvatska, Mariju Bojović i Uroša Popovića iz Bojović & Partners Srbija/Crna Gora i Jana Gorjupa iz Kirm Perpar Slovenija.

Marija Bojović, partner osnivač kancelarije Bojović & Partners i SELA mreže, učestvovala je na panel diskusiji za jugoistočnu Evropu. Panel je pokrio inovacije na regionalnom tržištu, očekivane transakcije kao i lekcije naučene iz prethodnih iskustava. Na panelu se diskutovalo o tome kako prodaja NPL portfolia u regionu raste i kako je upravljanje, rešavanje i prevencija NPL portfolia jedan od prioriteta regulacionih tijela. Uz brojne banke prisutne na mnogim regionalnim tržištima, transakcije među jurisdikcijama su neizbježne, što se vidi iz povećanog interesa investitora. Takođe, nastavljajući se na ove trendove, povećan je interes i podignuta svijest o različitim opcijama restrukturisanja i izvršenju kao preventivnoj mjeri.

SELA se širi na tržište Slovenije
South East Legal Alliance (SELA) prima u članstvo još jednu vodeću advokatsku kancelariju. Jedna od vodećih slovenačkih advokatskih kancelarija Kirm Perpar zvanično se pridružila SELA mreži 3. februara 2017. godine.

SELA je regionalna mreža nezavisnih advokatskih kancelarija koja pruža pravne i poslovne usluge vrhunskog kvaliteta za klijente na prostoru jugoistočne Evrope, čije se članstvo prostire na šest jurisdikcija. Svaka kancelarija članica SELA mreže je vrhunska advokatska kancelarija koja pruža pun opseg pravnih i poslovnih usluga lokalnim i međunarodnim kompanijama. Članove čine Apostolska & Aleksandrovski (Makedonija), Bojović & Partners (Srbija/Crna Gora), Dimitrijević & Partners (Bosna i Hercegovina), Kirm Perpar (Slovenija) i Žurić i Partneri (Hrvatska).

Više informacija o SELA mreži dostupno je na www.selegalalliance.com.

O advokatskoj kancelariji Kirm Perpar

Kirm Perpar je nezavisna advokatska kancelarija iz Slovenije, koja pruža usluge u oblasti privrednog prava. Kancelarija je posvećena pružanju vrhunske pravne usluge, kao i obezbjeđivanju uvida u industrijska zbivanja i aktuelnosti na lokalnom tržištu. Glavni prioritet su im njihovi klijenti. Kako bi im obezbijedili istinski besprijekornu uslugu, kancelarija ulaže značajna sredstva u razumijevanje poslovanja klijenata i njihovih strateških ciljeva. Ovo, u kombinaciji sa posvećenošću profesionalnom integritetu, je jedan od osnovnih faktora koji definiše snagu i ugled firme i razlikuje je od ostalih kancelarija.

Kao proaktivna kancelarija, Kirm Perpar razumije da pravna ekspertiza i tržišna mudrost balansiraju poslovnu strategiju, zbog čega kancelarija nastoji da sagleda širu sliku kada savjetuje klijente, kako bi klijenti mogli da donesu prave poslovne odluke i ostanu ispred konkurencije. Prilagođenim pristupom svakom pitanju, Kirm Perpar udružuje snage sa klijentima da im pomogne da postignu održivi razvoj. Ovo je ključno za pružanje izuzetnih usluga klijentima i za postizanje rezultata kakve klijenti očekuju.

Više informacija o kancelariji možete naći na www.k-p.si.

Dimitrijević & partneri se pridružuje globalnoj mreži Nextlaw Global Referral Network
oformljenoj od strane najveće advokatske kancelarije na svijetu Dentons.
Dimitrijević & partneri sa velikim zadovoljstvom objavljuje da smo se pridružili Nextlaw Global Referral Network, povezujući tako svoje klijente sa vrhunskim advokatima širom svijeta. Nextlaw Global Referral Network predstavlja najveću mrežu pravnika na svijetu, sa više od 300 firmi članica, 18.600 advokata pokrivajući 160 zemalja.

Nextlaw Global Referral Network je osnovan od strane Dentons, najveće advokatske kancelarije na svijetu. Mreža posjeduje detaljan sistem kojim garantuje kvalitet svojih firmi članica i posjeduje razvijenu vlasničku tehnologiju kojom dozvoljava svojim članovima da pronađu advokate odgovarajućim iskustvom u drugim firmama članicama kada je njihovim klijentima potreban pravni savjet.

Jeff Modisett, direktor mreže, izjavio je: "Ponosni smo što je kancelarija Dimitrijević & partneri deo naše mreže. Mi smo dobri onoliko koliko su kvalitetni naši članovi, a Dimitrijević & partneri nas čini jačim i omogućava nam da bolje zadovoljimo potrebe klijenata naših drugih članova iz Bosne i Hercegovine."

Apostolska & Aleksandrovski kancelarija pridružuje se regionalnoj mreži “South East Legal Alliance” (SELA)
Koordinisan pristup prekograničnim transakcijama
21. novembar 2016. – South East Legal Alliance (SELA) prima u članstvo još jednu vodeću advokatsku kancelariju. Dobro poznata makedonska kancelarija Apostolska & Aleksandrovski zvanično se pridružila SELA mreži u drugoj polovini novembra 2016.

SELA je regionalna mreža nezavisnih advokatskih kancelarija koja pruža pravne i poslovne usluge vrhunskog kvaliteta, u više jurisdikcija na prostoru jugoistočne Evrope. Alijansa je zamišljena i osnovana od strane kancelarija Bojović & Partners (Srbija/Crna Gora), Dimitrijević & Partneri (Bosna i Hercegovina) i Žurić i Partneri (Hrvatska). Koristeći SELA mrežu, klijenti će imati koristi od integrisanih multi-jurisdikcionih pravnih timova, besprijekorne usluge i specijalizovane ekspertize. Svaka kancelarija članica SELA mreže je vrhunska advokatska kancelarija sa stvorenom reputacijom u svojoj jurisdikciji. Trenutno obezbjeđuje pokrivenost u pet jurisdikcija, sa planom za dalje proširenje članstva. Učešće u alijansi je ekskluzivno i isključivo po pozivu.

Više informacija o SELA mreži dostupno je na www.selegalalliance.com.

O advokatskoj kancelariji Apostolska & Aleksandrovski

Apostolska & Aleksandrovski je moderna advokatska kancelarija koja pruža usluge iz oblasti privrednog prava u Makedoniji. Uz osvježen pristup, Apostolska & Aleksandrovski kancelarija nudi uslugu fokusiranu na klijenta i “po meri” pravna rešenja. Kancelarija se bavi pitanjima iz svih ključnih pravnih oblasti i industrijskih sektora, kroz dublje razumijevanje kako same industrije tako i poslovanja svojih klijenata i samim tim obezbjeđuje pravne savjete u skladu sa njihovim poslovnim strategijama, svjesna kako će to uticati na njihovo ukupno poslovanje. Klijenti prepoznaju Apostolska & Aleksandrovski kao advokatsku kancelariju koja je posvećena kvalitetu, orijentisana na rezultate i koja posjeduje predanost klijentima i njihovom zadovoljstvu.

Više informacija možete naći na www.businesslaw.mk.